PRESKROMNO NAPREDUJEMO: Ovim tempom ćemo 2071. biti na ekonomskom nivou EU!
U posljednjih deset godina (2016–2025) ekonomija Bosne i Hercegovine prosječno je rasla za 2,9 posto godišnje, što je poprilično ispod prosjeka zemalja srednjeg dohotka od preko 4 posto, piše portal Odgovor.ba.
Ovih začaranih 3 posto godišnje ekonomisti decenijama smatraju najnižom, minimalnom tačkom neophodnom zemlji u razvoju da se održi "iznad vode" i da životni standard ne padne.
Prema posljednjem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan, ekonomija Bosne i Hercegovine, procjenjuje se, u 2025. godini rast će ispod ovog začaranog praga – oko 2,6 posto.
Štaviše, to je niže od prosjeka šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija). Procjena je Svjetske banke da će ekonomija regije rasti za tačno 3 posto u 2025. godini. Ispod prosjeka su samo Bosna i Hercegovina i Srbija.
Ekonomski rast na cijelom Zapadnom Balkanu usporio je tokom 2025, budući da je inflacija dovela do smanjenja potrošnje, dok je pojačana neizvjesnost ograničavala trgovinu i ulaganja, i to uprkos solidnom rastu zarada i kredita, saopćila je Svjetska banka.
Zamka srednjeg dohotka
Ekonomija Evropske unije, u prosjeku, raste za 1,6 posto godišnje, što nije neuobičajeno za visoko razvijene zemlje. Sve i kada bi tako ostalo, a Bosna i Hercegovina se nastavila razvijati po ovim stopama rasta – bilo bi nam potrebno oko 46 godina da dostignemo životni standard i ekonomski nivo prosječne Evrope – dakle, 2071. godine.
Štaviše, u jednoj još realnijoj usporedbi, Bosna i Hercegovina raste znatno sporije nego zemlje u razvoju u Evropi i centralnoj Aziji, što je regija u kojoj naša zemlja ima najviše srodnih država po strukturi i nivou ekonomije.
Zato mnogi ekonomisti ovakav začarani rast od 3 posto u zemljama u razvoju, odnosno zemljama srednjeg dohotka, kakvom Bosna i Hercegovina jeste, nazivaju „zamkom srednjeg dohotka“.
Ovakav rast je tek solidan, ali on ne može zemlju bitno unaprijediti, jer održava tek makroekonomsku stabilnost i sprječava dublje potrese u životnom standardu, piše portal Odgovor.ba.
Svakako, sve su ovo makroekonomske brojke, koje se na živote različitih socijalnih grupa različito odražavaju.
Za izlazak iz stupice srednjeg rasta neophodan je godišnji rast od 5–7 posto, što je Bosna i Hercegovina u posljednjih deset godina ostvarila samo jednom 2021 – ali ni to nije realan pokazatelj, jer je to bila godina velikog poslijepandemijskog oporavka.
Kako i naglašava Svjetska banka u navedenom izvještaju, za bolji, održiviji rast neophodna su kvalitetnija radna mjesta. Upravo je to najteža posljedica rasta od 3 posto – zemlje s ovakvim rastom uglavnom ne mogu napraviti dovoljno dobrih, privlačnih radnih mjesta za mlađu populaciju, koja odlazi na bolja tržišta, piše portal Odgovor.ba.