Premještanje tužilaca zbog efikasnije borbe protiv organizovanog kriminala?
Kajganić je naveo kako je Tužilaštvo BiH posljednjih godina fokus stavilo na predmete u kojima su korišteni dokazi iz Sky i Anom aplikacija, te da su svi kapaciteti usmjereni u ove predmete. Kazao je kako je do sada podignuto 20 optužnica protiv 105 osoba te da su prošle godine donesene dvije pravosnažne presude zasnovane na ovim dokazima.
“Ja nikoga nisam smijenio, nego sam, imajući u vidu da pojačam Odsjek za organizovani kriminal, dva tužioca prerasporedio u odsjek u okviru odjela. U predmetima za korupciju, svi tužioci – sada ih je četvero ostalo – imali su ili imaju predmete koji se odnose na prijave podnesene protiv mene. Nisam nikada uticao na to, niti mogu, ko će dobiti koji predmet u rad. Kada sam prerasporedio ova dva tužioca, svi predmeti tih tužilaca su putem CMS-a raspoređeni u rad drugim tužiocima u Odsjeku za korupciju. A oni su putem CMS-a zadužili predmete organizovanog kriminala”, rekao je Kajganić odgovarajući na pitanja novinara Detektora.
Detektor je ranije objavio kako je tužiteljica Elvira Stanojlović, koja je postupala po prijavi tužioca Džermina Pašića podnesenoj protiv glavnog tužioca Kajganića, njegovom odlukom premještena u drugi odsjek, kao i tužilac Ćazim Hasanspahić, koji je ranije bio u Odsjeku za terorizam, dok je Pašić prebačen u Odjel za ratne zločine. Kasnije je novinarima kazao da je protiv Pašića podnio disciplinsku prijavu zbog, kako je rekao, “tretiranja i rada sa službenim zabilješkama do kojih je došao u svome radu”.
Kajganić je naveo kako je na koordinaciji tužilaca dogovoreno da će se uložiti maksimalni napori da se riješe predmeti koji se tiču organizovanog kriminala. Dodao je i kako Tužilaštvu nedostaje tužilaca, te da će okončanjem konkursa dvoje biti raspoređeno u Odsjek za korupciju.
“Ono što nam je ostalo u narednom periodu i na šta smo fokusirani jesu aktivnosti na završetku istrage u predmetima korupcije koji su najznačajniji, a to je istraga u predmetu protiv bivšeg ministra sigurnosti Nenada Nešića, te bivšeg direktora Granične policije Zorana Galića. Završetak te istrage i podizanje optužnice će biti u fokusu rada ovog odsjeka u 2026. godini”, rekao je Kajganić.
Kazao je da su u prošloj godini dobili 125 prijava za korupciju i samo pet izvještaja o počinjenom krivičnom djelu od policijskih agencija.
“Nismo dobili nijedan izvještaj o počinjenom krivičnom djelu visoke korupcije. To je ta praksa koja se nastavlja u zadnjih nekoliko godina, jednostavno nemamo dovoljno izvještaja, odnosno nemamo značajan broj izvještaja o počinjenim krivičnim djelima od policijskih i drugih agencija”, naveo je Kajganić kako problem.
Upitan o predmetu koji je u javnosti poznat kao “Vila Dedinje”, gdje se istraga vodi protiv Milorada Dodika, bivšeg predsjednika Republike Srpske, u kojem je Stanojlović postupala, Kajganić je naveo kako se taj predmet u Tužilaštvu nalazi od 2015. i do sada nije donesena tužilačka odluka, a da su u njemu postupajući tužioci bili Mirza Hukelić i Sanin Kulenović.
“Svaki put kada sam ja pitan za taj predmet i kada sam tražio izjašnjenje o tom predmetu, odgovori postupajućih tužilaca su bili da je problem neustupanje dokaza međunarodne pravne pomoći od Srbije. Mi sada nemamo te dokaze i taj predmet će ostati u Odsjeku za korupciju, i putem CMS-a će biti dodijeljen tužiocu koji je u Odsjeku za korupciju”, rekao je Kajganić.
Glavni tužilac je izjavio da je Tužilaštvo BiH donijelo naredbu o neprovođenju istrage protiv Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića, kao i da je ta naredba objavljena na stranici. Naveo je kako su zaprimili krivičnu prijavu za lobističke ugovore koje je sklapala Vlada Republike Srpske, te da, kada bude riješena, bit će objavljena na stranci Tužilaštva.
Govoreći o predmetima ratnih zločina, glavni tužilac je naveo kako je trenutno pred Sudom BiH u toku 51 krivični predmet protiv 234 optužena lica, dok je pet predmeta pred Apelacionim odjeljenjem protiv 11 optuženih. Pored toga, dodao je, Tužilaštvo ima 43 podignute optužnice protiv 50 nedostupnih optuženih lica.
“Sada trenutno u Posebnom odjelu za ratne zločine imamo 162 krivična predmeta u kojima su poznati izvršioci. Sada trenutno imamo 76 predmeta gdje su nam lica dostupna u BiH, a 86 predmeta protiv poznatih izvršilaca, gdje se jedno ili više nedostupnih lica nalaze uglavnom u zemljama regije. Ključni problem u ovome procesuiranju je saradnja sa zemljama regije”, rekao je Kajganić, navodeći kako to pokušavaju unaprijediti preko Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
Kajganić je naveo kako je Tužilaštvo u prošloj godini podiglo 11 optužnica za ratne zločine i da su sve potvrđene.