Kijev pojačava diplomatske napore kako bi prisilio Moskvu na direktne pregovore o okončanju sveobuhvatne invazije na Ukrajinu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u utorak u Estoniji da Ukrajina gradi "jasnu diplomatsku strategiju kako bi osigurala da Rusija ne vjeruje da joj rat još uvijek može donijeti bilo kakve koristi", piše Euronews.
Naglasio je i da su ukrajinske odbrambene snage znatno ojačale svoje položaje na ratištima, što bi mogao biti važan čimbenik za poticanje Kremlja na sjedanje za pregovarački sto.
- Položaji Ukrajine na ratištu su čvrsti. Rusija svakog mjeseca gubi više od 30.000 vojnika, što poginulih, što teško ranjenih, rekao je Zelenski.
"Ruski budžet je u rasulu"
- Još jedan argument za pritisak na Moskvu su pojačani ukrajinski dalekometni udari duboko u rusku teritoriju, izjavio je Zelenski.
O uticaj na logistiku Zelenski je rekao je da je dalekometni ukrajinski uticaj na rusku logistiku značajan.
- Naš dalekometni uticaj na rusku logistiku, rafinerije nafte i vojnu proizvodnju takođe je značajan - kazao je ukrajinski predsjednik.
Dodao je da na anektiranom Krimu i u dijelovima Rusije "već vlada nestašica benzina, a normalne komunikacije prekinute su mjesecima".
- Ruski budžet je u rasulu. Moramo nastaviti s pritiskom i vratiti Rusiju na diplomatski put, dodao je on.
Nordijsko-baltički samit
Zelenski je na nordijsko-baltički samit u Talin (Tallinn) stigao sa sastanka formata E3 u Londonu s liderima Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva.
Uoči sastanka grupe G7 u Francuskoj sljedeće sedmice te samita EU u Briselu (Bruxellesu) 18. i 19. juna, ukrajinski predsjednik nastoji izgraditi snažnu diplomatsku podršku za pregovore s Kremljom i osigurati da Evropa bude za pregovaračkim stolom.
- Jučer u formatu E3, danas u našem formatu NB8, a kasnije i na samitu EU, raspravljaćemo upravo o tome - kako bi Evropa trebala da se ponaša u pregovorima i kada bi mogao nastupiti stvarni napredak u tim razgovorima - rekao je Zelenski u Talinu.
- Evropi je potreban stvaran i snažan glas u pregovorima i mora biti među onima koji će donositi odluke, dodao je.
Također je rekao da, uprkos tome što se fokus američke administracije nedavno preusmjerio na Bliski istok, Vašington ne odustaje od razgovora s Rusijom.
Diplomatski proces
- Amerika je spremna aktivno se uključiti u diplomatske procese - o tome sam juče razgovarao s predstavnicima američkog predsjednika, dodao je ukrajinski predsjednik.
S druge strane, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u utorak da je posrednički proces pod vođstvom SAD "trenutno na čekanju".
Odbacio je i mogućnost učestvovanja predstavnika EU u bilo kakvim diplomatskim razgovorima.
- Što se tiče uloge Evropljana kao posrednika, čini se da su još, da tako kažem, daleko od spremnosti da djeluju kao posrednici - tvrdio je Peskov, ponavljajući optužbe Moskve da su evropski lideri "daleko više usredotočeni na nastavak rata nego na mirovne pregovore".
Sporazum o dronovima s Latvijom
Posjeta Zelenskog te samit nordijskih i baltičkih lidera održavaju se usred napetosti zbog upada dronova u regiji.
Posljednjih sedmica bespilotne letjelice srušile su se na dimnjak elektrane u Estoniji, pogodile prazne spremnike goriva u Latviji, a rumunski borbeni avioni stacionirani u Litvaniji su ih oborili.
Ukrajinski zvaničnici su se izvinili, pojasnivši da su dronovi bili usmjereni na vojne ciljeve unutar Rusije, ali su skrenuli s kursa zbog ruskog elektronskog ometanja.
U objavi na platformi X, Zelenski je naveo da je Ukrajina potpisala sporazum o dronovima s Latvijom nakon prvih razgovora s novim premijerom te zemlje Andrisom Kulbergsom.
- Riječ je o konkretnim koracima za jačanje naše zajedničke odbrane i proizvodnje. Važno je i to što ukrajinska stručnost i iskustvo pomažu jačanju naših partnera - napisao je Zelenski.
Jeftinija tehnologija
Predsjednik Estonije Alar Karis rekao je da je korištenje borbenih aviona za obaranje dronova vrlo skupo te se nada partnerstvu s Ukrajinom radi jeftinije tehnologije i stručnosti.
Zelenski je odgovorio da je Ukrajina spremna pomoći, oslanjajući se na iskustvo stečeno pomažući zemljama na Bliskom istoku u obaranju dronova, kamo je slala stručne timove za obuku lokalnih snaga.
- Učinili smo to na Bliskom istoku i uspjelo je - rekao je.
Dodao je da Ukrajina može ponuditi jeftine presretačke dronove koje koristi za stvaranje štita od ruskih napada te da Kijev može poslati stručne timove svojim evropskim partnerima "u bilo kojem trenutku".
Karis je izjavio kako očekuje da će dronovi i dalje ulaziti u baltički vazdušni prostor kako se rat nastavlja te je pozvao javnost da ostane smirena.
Estonija i ostale baltičke države među najčvršćim su pristalicama Ukrajine u njenom ratu protiv Rusije.
