PREDIZBORNI UDARAC IZ WASHINGTONA: Američki Kongres usvojio zakon koji direktno cilja Vučića i uvođenje sankcija, ali ni to nije sve...

Dvostranačka grupa američkih zakonodavaca iz oba doma Kongresa traži oštrije mjere protiv onoga što opisuju kao demokratsko nazadovanje, korupciju i rastući ruski, kineski i iranski utjecaj u Srbiji, samo nekoliko sedmica prije vanrednih parlamentarnih izbora koji bi mogli preoblikovati političku scenu te zemlje.

Senatori Chuck Grassley (Republikanac-Iowa) i Richard Blumenthal (Demokrat-Connecticut), zajedno s kongresmenima Joeom Wilsonom (Republikanac-Južna Karolina) i Williamom Keatingom (Demokrat-Massachusetts), predstavili su Zakon o podršci vladavini prava, izgradnji institucionalne pravde i odgovornosti, poznatiji kao Zakon SRBIJA (SRBIJA Act).

Ovaj zakonski prijedlog bi uslovio dodatnu američku pomoć Srbiji predsjedničkom potvrdom da je Beograd postigao „značajan i održiv napredak“ u pogledu pravosudne odgovornosti, slobode medija te usklađivanja s Evropskom unijom i NATO-om.

Također bi podržao sankcije protiv pojedinaca uključenih u korupciju, teška kršenja ljudskih prava ili napore usmjerene na podrivanje demokratskih institucija i regionalne stabilnosti.

Prijedlog zakona dolazi u trenutku kada se Srbija priprema za vanredne parlamentarne izbore 25. oktobra, koji usljeđuju nakon više od dvije godine studentskih i građanskih protesta, te usred sve veće zabrinutosti za stanje vladavine prava, nezavisnost pravosuđa, slobodu medija i korupciju.

U tekstu zakona se posebno navodi odgovor vlasti na proteste, kao i pad nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić podnio je ostavku na mjesto predsjednika 27. septembra, postavljajući temelje za potencijalni prelazak na funkciju premijera ukoliko njegova vladajuća stranka pobijedi na oktobarskim izborima, navodi se u materijalu koji prati ovaj zakonski prijedlog.

Ruski, kineski i iranski utjecaj

Zakon se također u velikoj mjeri fokusira na odnose Srbije s Rusijom i Kinom te poziva na detaljnu procjenu SAD-a o njihovim političkim, ekonomskim, energetskim i sigurnosnim vezama s Beogradom.

Ovo dolazi nakon što je ministar u Vladi Srbije u julu otputovao u Teheran kako bi prisustvovao sahrani bivšeg vrhovnog vođe Irana Alija Khameneija, pridruživši se ruskim i kineskim delegacijama na događaju na kojem većina evropskih vlada nije imala svoje predstavnike.

„Srbija igra ključnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti na Zapadnom Balkanu. Od presudne je važnosti spriječiti Rusiju, Kinu ili Iran da utječu na Srbiju i destabilizuju regiju“, naveo je senator Grassley u saopštenju. Dodao je da zakon uključuje mjere odgovornosti, uključujući sankcije, s ciljem podsticanja povratka Srbije snažnoj demokratiji.

Senator Blumenthal je kazao da bi se odnosi SAD-a i Srbije trebali temeljiti na „zajedničkim demokratskim vrijednostima“ i posvećenosti borbi protiv autokratije.

„Od dolaska na vlast, trenutna vlada u Srbiji je produbila svoje veze s Vladimirom Putinom i Xi Jinpingom“, primijetio je on, dodajući da će zakon dati američkoj administraciji nove alate za sankcionisanje onih koji omogućavaju demokratsko nazadovanje.

Wilson, republikanski kopredsjedavajući Helsinške komisije koji je predstavio prijedlog zakona u Predstavničkom domu zajedno s Keatingom, izjavio je za RFE/RL 2. septembra da je zahvalan na dvostranačkoj podršci iz oba doma.

„Kongres je jedinstven u stavu da građani Srbije zaslužuju slobodne i poštene izbore“, rekao je Wilson. „Srbija je strateški i kulturno važna zemlja koja bi mogla doprinijeti mirnoj i prosperitetnoj regiji, ali se najprije moraju obnoviti demokratija i vladavina prava.“

Zakon bi također zahtijevao od State Departmenta da nastavi učešće u Strateškom dijalogu SAD-Srbija i razvije širu strategiju za angažman SAD-a s Beogradom. Zakon bi istekao pet godina nakon stupanja na snagu.

Eksperti: „Pritisak je važan“

Manje je jasno hoće li ova mjera moći promijeniti Vučićevo ponašanje.

Ivana Stradner, naučna saradnica u Fondaciji za odbranu demokratija, izjavila je za RFE/RL 2. oktobra da ne očekuje da će Vučić promijeniti svoj pristup.

„Vučić neće promijeniti ponašanje, bez obzira na sve“, kazala je Stradner. „On će nastaviti provoditi svoju politiku, koja se u osnovi svodi na to da ostane na vlasti što je duže moguće.“

Ipak, navela je da bi ova kongresna inicijativa mogla poslati važnu poruku opoziciji i civilnom društvu u Srbiji. „Ovo je izuzetno važno jer šalje vrlo jasan signal opoziciji da Amerika prati Vučićeve poteze“, rekla je Stradner.

Ona smatra da bi Washington trebao iskoristiti sankcije protiv ljudi koji prijete pojedincima bliskim Vučićevom režimu i doprinose regionalnoj destabilizaciji. Također je pozvala SAD i saveznike da javno razotkriju eventualne napore za manipulaciju izborima i, gdje je to prikladno, unaprijed skinu oznaku tajnosti s informacija o takvim aktivnostima.

Stradner je vanjsku politiku Vučića okarakterisala kao fundamentalno usklađenu s Rusijom, Kinom i Iranom, dodajući da se njegova vlada i dalje oslanja na evropska sredstva i američki legitimitet.

Olivia Olson, projektna asistentica u Evropskom centru Atlantskog vijeća, navela je da je tajming donošenja zakona posebno značajan.

„S izborima u Srbiji 25. oktobra i stvarnom energijom koja stoji iza opozicione Studentske liste, Vučić je fokusiran na unutrašnju politiku, dok njegova vladajuća Srpska napredna stranka nastoji produžiti godine provedene na vlasti“, kazala je Olson za RFE/RL.

Napomenula je da je Vučićev odnos s Washingtonom historijski bio najbliskiji s izvršnom vlašću, ukazujući na novi strateški dijalog SAD-Srbija i interes Trumpove administracije za EXPO 2027 u Srbiji kao vrhunce u odnosima.

„Zakon SRBIJA je značajan jer je dvostranački“, rekla je Olson. „Ovaj zakonski prijedlog pokazuje da obje stranke prate Srbiju nezavisno od stava Bijele kuće.“

Ilva Tare, gostujuća viša saradnica u Evropskom centru Atlantskog vijeća, nazvala je tajming „odlučujućim“.

Ovaj zakon je „rijedak signal oba doma i obje stranke“ koji stiže tri sedmice prije izbora, kazala je ona. To će biti prvi put, nakon više od dvije godine neprekidnih protesta, da će izbistrena lista studentskog pokreta izaći pred birače.

Tare je navela da će tvrdnje demonstranata o zarobljenoj državi, dubokoj korupciji i demokratskom nazadovanju sada biti testirane na glasačkim kutijama, dok Sjedinjene Države, EU i drugi međunarodni posmatrači očekuju slobodan i pošten proces.

Ipak, upozorila je da sam zakon vjerovatno neće odmah promijeniti Vučićevo ponašanje.

„Hoće li ovaj zakon promijeniti Vučićevo ponašanje? Vjerujem da se to neće dogoditi preko noći, i ne bez unutrašnjeg i vanjskog pritiska“, zaključila je Tare.

„Kongres je jedinstven - građani Srbije zaslužuju slobodne i poštene izbore. Amerika pažljivo prati situaciju“, poručio je republikanski senator Joe Wilson.