Pred posjetu Ursule von der Leyen: Šta BiH ima da pokaže Briselu i ima li razloga za optimizam?
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, potvrđeno je, dolazi u službenu posjetu Bosni i Hercegovini u utorak, 14. oktobra.
Posjeta dolazi nakon što je Vijeće ministara u posljednjem trenutku poslalo Nacrt reformske agende u Brisel. Šta je BiH uspjela implementirati od njene posljednje posjete i ima li mjesta optimizmu? Birokratska pohvala ili suštinske promjene?
Početak prošle godine u integracijskom smislu predstavljao je izuzetan iskorak ka evropskom putu Bosne i Hercegovine.
"Vidjeli smo napredak, vidjeli smo posvećenost za pristupanje zajednici uz usvajanje važnih zakona", izjavila je Von der Leyen (23.01. 2024).
Napredak se nastavio, pa je BiH tri mjeseca kasnije dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom.
"Država je napravila impresivne korake prema našoj Uniji. Ostvareno je više napretka u samo godinu dana nego tokom čitave decenije", poručila je ona 25.3. 2024.
Godinu i po dana kasnije malo toga je učinjeno. A ipak, očekivanja su uzajamno visoka i od domaćih vlasti i od Evropske komisije. U posljednjim momentima, telefonom, netransparentno, Nacrt reformske agende je usvojen i od onih koji su deklarativno bili protiv istog: zahvaljujući konsultacijama ili pritiscima, kako god, suština dokumenta i dalje je ostala nepoznanica, pa je upitna i njegova sudbina u Briselu.
"Po mom sudu, po nekom predviđanju, biće neka vrsta pohvale što je BiH uspjela ipak u zadnjem trenutku da donese ovaj dokument koji se toliko očekivao i koji je bio važan da BiH ne izgubi još nekih više od 100 miliona eura. Dakle, pohvala će biti više protokolarna i više birokratska nego što će biti suštinska", smatra politički analitičar Ibrahim Prohić.
Sve i da poruke budu ohrabrujuće ne garantuju zeleno svjetlo Evropske komisije. Na to je upozorila i presjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, ne precizirajući šta bi konkretno moglo biti tačka sporenja. Ukidanje entitetskog veta u Vijeću za državnu pomoć i popunjavanje Ustavnog suda BiH i ranije su bili bez konsenzusa, na što je upozorila Urula von der Leyen u svom posljednjem boravku u BiH, u oktobru prošle godine. Uz motivirajuće poruke:
"Proširenje će biti apsolutni prioritet. Apsolutno je ključno da nastavljamo zajednički na ovom putu sa svim instrumentima, alatima i sredstvima koja su nam na raspolaganju".
I ovakve poruke dio su svojevrsnog pritiska na domaće političare da izvrše preostale reformske promjene, pojašnjava analitičar Adi Ćerimagić. Dok postoji dobra volja postoji i nada: čega ove godine i nije bilo.
"Sve što čujemo u narednom periodu iz EU delegacije i iz Evropske komisije, u stvari je dio tog pokušaja da EU pokaže da kroz tu svoju ponudu koju ima, u stvari može motivisati političara u Bosni i Hercegovini da sjednu za jedan sto, odnosno da sjednu za onaj sto ili u one parlamente gdje je potrebno kako bi krenuli sa usvajanjem, odnosno provođenjem onog što se od njih očekuje".
Ono što se očekuje odavno je zastalo u parlamentu: Novi zakon o VSTV-u i Zakon o Sudu BiH. A potrebno je imenovati i glavnog pregovarača.
"Pred nama ima još nekoliko tih zakona koje, zbog poznate krize da je ne obrazlažem koji su na čekanju. Opet kažem vjerujem da ćemo i to riješiti kad je u pitanju pregovaračka struktura, pregovarač i zakon o sudu", rekao je Zdenko Ćosić, kopredsjedavajući POSP-a.
Na čemu svoja uvjerenja i optimizam temelje domaći političari, analitičarima nije jasno. Ibrahim Prohić smatra da će posjeta predsjednice Evropske komisije biti samo jedna u nizu poruka da "sve ovisi o nama samima"
"Na zapadu, ništa novo. U BiH i u EU ništa novo. Ovo će biti samo još jedna obloga, suština u BiH se neće promijeniti", piše .