U prosjeku to bi značilo da je svaki sedmi prijavljeni slučaj dobio osuđujuću presudu u posmatranom periodu.
Prema zvaničnim podacima MUP-a Republike Srpske, broj krivičnih djela protiv polnog integriteta prošle godine je porastao.
Ukupno je registrovano 45 krivičnih djela protiv polnog integriteta, što predstavlja povećanje od 28,6 odsto u odnosu na 2024. godinu, kada je evidentirano 35 ovih krivičnih djela.
Najveći broj slučajeva protiv polnog integriteta prošle godine odnosio se na polno uznemiravanje, kojih je zabilježeno 21.
Kada je u pitanju silovanje, u 2025. godini evidentirano je 12 slučajeva, što je značajan porast u odnosu na 2024. godinu, kada su registrovana tri krivična djela ove vrste.
U dva slučaja počinioci su bili nepoznata lica, ali su djela naknadno rasvijetljena.
"Sve žrtve silovanja bile su ženskog pola, od kojih su četiri maloljetne, dok su svi izvršioci muškarci", navodi se u izvještaju MUP-a Republike Srpske.
Pored toga, registrovana su i tri krivična djela obljube nad nemoćnim licem, tri slučaja navođenja na prostituciju, tri slučaja zloupotrebe fotografija i video-zapisa seksualno eksplicitnog sadržaja, dva krivična djela bludnih radnji, te jedno krivično djelo polne ucjene.
Gorica Ivić, direktorica Fondacije "Udružene žene", kaže da su Ministarstvu pravde Republike Srpske u prethodnom periodu podnijeli inicijativu da se krivično djelo silovanja uskladi sa međunarodnim standardima, odnosno da se uvede koncept pristanka kao dijela norme, što bi značilo usklađivanje sa standardima Istanbulske konvencije.
"Tražili smo podatke od okružnih javnih tužilaštava. Od 2020. godine do danas ukupno su prijavljena 74 krivična djela silovanja na teritoriji Republike Srpske. Od toga je 70 krivičnih djela prijavljeno od strane MUP-a Republike Srpske, odnosno podnesen je izvještaj tužilaštvu, dok su četiri krivična djela prijavljena direktno tužilaštvu. Ono što je zabrinjavajuće jeste veoma mali broj pravosnažnih presuda za isti period. Doneseno je samo 11 osuđujućih presuda", rekla je Ivićeva.
Upozorila je da postoje brojni izazovi u procesuiranju i dokazivanju ovih krivičnih djela.
"Jedan od njih je to što žrtve često ne prijave krivično djelo odmah, već nakon određenog perioda. Tada postoji mogućnost da se materijalni dokazi unište, a protok vremena dodatno utiče na procesuiranje", navodi naša sagovornica.
Ona je pojasnila da je potrebno usklađivati zakone sa međunarodnim standardima, ali i unaprijediti multisektorsku saradnju i uložiti dodatne napore kako bi se ova krivična djela efikasnije procesuirala.
Inače, kako smo ranije pisali, i broj krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece lani je u Srpskoj bio u značajnom porastu u odnosu na prethodnu godinu, a brojevi zabrinjavajući kada su u pitanju djeca u raljama predatora koji često vrebaju djecu stihijski, prvo gradeći povjerenje.
Naime, kako pokazuju zvanični podaci MUP-a RS, lani je u oblasti krivičnih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece evidentirano 69 slučajeva, što predstavlja porast od 35,3% u odnosu na 51 slučaj iz 2024. godine.
Komentarišući ova krivična djela, Ivićeva je navela da, kada se posmatra ukupna statistika krivičnih djela protiv polnog integriteta kod djece i odraslih osoba, uvijek je više djela koja su prijavljena na štetu maloljetne djece.
"Pretpostavljamo da prijave, kada su u pitanju djeca, dolaze i od nastavnog osoblja, roditelja i drugih osoba. Kada su žrtve odrasle osobe, takva djela najčešće prijavljuju same žrtve", rekla je Ivićeva.
