Požari u BiH razotkrili slabosti sistema, na Zakon o šumama se u FBiH čeka već 17 godina

Posljednji šumski požari širom Federacije Bosne i Hercegovine ponovo su pokazali koliko je sistem zaštite šuma rascjepkan i koliko problema stvara činjenica da ovaj entitet već 17 godina nema Zakon o šumama.

Dok vatrogasci, pripadnici drugih službi i volonteri gase požare, oblast šumarstva uređuje se kroz devet kantonalnih zakona, bez jedinstvenog propisa na nivou Federacije.

Haris Mešić, pomoćnik upravnika Šumarije pri Podružnici Bosanski Petrovac, smatra da se šuma ne tretira kao važan prirodni resurs.

“Šuma se općenito ne posmatra kao važan prirodni resurs, već, nažalost, kao politički plijen u kojem svako želi da ovlada na ovaj ili onaj način”, kazao je Mešić.

Posljednji požari otvorili su i pitanje koliko se moglo uraditi prije izbijanja vatre i koliko su manje administrativne zajednice sposobne da same odgovore na izazove koje donose klimatske promjene.

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić kaže da činjenica da Federacija toliko dugo nema Zakon o šumama ne ide u prilog ni sadašnjoj ni prethodnim vlastima, piše FTV.

“To sigurno nije na čast državi Bosni i Hercegovini, ne samo ovoj vladi nego svim prethodnim vladama, što smo dozvolili da dođemo u ovu poziciju da Federacija 15 i više godina nema Zakon o šumama”, rekao je Hrnjić.

Milioni maraka godinama stoje neiskorišteni

Hrnjić priznaje da nije optimista da će Zakon o šumama biti usvojen do kraja aktuelnog mandata. Dodatni problem predstavlja činjenica da sredstva za uređenje ove oblasti postoje, ali se ne mogu koristiti bez zakonskog okvira.

“Ono što je interesantno jeste da mi kao Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva imamo obezbijeđena neka sredstva. Radi se o nekoliko miliona maraka koja već 15-ak godina stoje na računu i ne mogu se iskoristiti zbog nepostojanja zakona”, rekao je Hrnjić.

Šume pokrivaju gotovo 60 posto teritorije Bosne i Hercegovine, ali prema navodima iz priloga nemaju odgovarajući sistem zaštite. Istovremeno, dio novca koji se ostvaruje korištenjem šumskih resursa ne vraća se direktno u njihovu zaštitu i obnovu.

“I ta sredstva koja na nivou godine iznose i nekoliko miliona maraka, od toga šuma kao ekosistem gotovo da nema ništa”, kazao je Mešić.

Kantoni imaju različita pravila

Bez federalnog zakona svaki kanton oblast šumarstva uređuje vlastitim propisima.

Unsko-sanski kanton svoj zakon donio je 2012. godine, a kroz njegove izmjene više puta je mijenjana nadležnost za čuvanje šuma.

Od 2019. godine do posljednjih izmjena u aprilu ove godine čuvanje šuma bilo je u nadležnosti Kantonalne uprave za šumarstvo, dok je sada taj posao ponovo povjeren Šumskom privrednom društvu Unsko-sanske šume.

Suad Hrnjica, šef Sektora za šumarstvo u Ministarstvu privrede, vodoprivrede i šumarstva Unsko-sanskog kantona, tvrdi da u prethodnom periodu nisu bili jasno preuzeti lugarski reoni.

“Onda se čuvanje šuma vratilo Upravi za šumarstvo, međutim, oni nikad od 2019. do aprila ove godine nisu preuzeli lugarske reone. U suštini, čuvalo je ŠPD nezakonito, a Uprava za šumarstvo je čuvala, ali u suštini nije čuvala. Samo je primala plate”, rekao je Hrnjica.

Premijer Unsko-sanskog kantona Ibrahim Dizdarić smatra da je Krajina sezonu požara mogla dočekati spremnije. Prema njegovim riječima, potrebno je ispitati i kako se troše milionska sredstva akumulirane dobiti koja se nalaze na računu Unsko-sanskih šuma.

“Unsko-sanske šume daju svoj doprinos i daju maksimalan napor u smislu ljudstva, u smislu one opreme koju imaju, ali vidimo da je i to nedovoljno. Mi moramo raspakovati pitanje i vidjeti šta su to Unsko-sanske šume u proteklom periodu uradile”, rekao je Dizdarić.

Do zaključenja priloga odgovor aktuelnog direktora Unsko-sanskih šuma nije stigao.

Struka traži više ulaganja u prevenciju

Pored nabavke nove mehanizacije i opreme, dio stručnjaka smatra da se na terenu mogu poduzeti dodatne preventivne mjere kako bi se buduće požarne sezone dočekale spremnije.

Mirsad Šehić, pomoćnik gradonačelnika Bihaća za civilnu zaštitu, smatra da bi šumarije trebale raditi na novim protupožarnim prosjecima, kao i na proširenju postojećih puteva i prosjeka.

“Mislim da je potrebno da u ovom slučaju šumarija koja gazduje možda uradi nove protupožarne prosjeke, da postojeće puteve i prosjeke proširi”, kazao je Šehić.

Ipak, nedostatak federalnog zakona nije jedini problem na koji se ukazuje. Komandir Vatrogasne jedinice Velika Kladuša Husein Grahović naveo je da je od 1. jula do danas ova jedinica imala 94 intervencije.

Od tog broja, 75 intervencija odnosilo se na požare šuma, njiva i niskog rastinja.

“Uglavnom je uzrok ljudski faktor”, rekao je Grahović.

Dok se požari i dalje gase, ostaju otvorena pitanja odgovornosti, nadležnosti i ulaganja u prevenciju. Federacija BiH i dalje nema krovni zakon o šumama, dok različiti kantonalni propisi uređuju oblast koja obuhvata jedan od najvećih prirodnih resursa u zemlji.