Nova školska godina donosi povratak obavezama, ranijem ustajanju, učenju i svakodnevnoj rutini, ali za mnoge porodice i novi period stresa. Kako djetetu pomoći da se nakon ljetnog raspusta prilagodi školskom ritmu, koliko nedostatak sna i prekomjerno korištenje telefona utječu na pažnju, kako postaviti granice bez kažnjavanja, prepoznati digitalno nasilje i reagovati na samopovređivanje – za N1 je govorio dječiji i adolescentni psihijatar dr. Roberto Grujičić.
Govoreći o povratku u školsku rutinu, Grujičić savjetuje roditeljima da promjene ne uvode naglo, već postepeno. Kako je pojasnio, roditelji ne trebaju posljednje dane dječijeg odmora iskoristiti u pogrešnom smislu te tako kraj raspusta ne treba pretvoriti u period cjelodnevnog učenja i naglog vraćanja svih školskih obaveza.
rekao je Grujičić.
Pod tim prvenstveno podrazumijeva ponovno uspostavljanje svakodnevnog ritma.
naveo je.
Kaže da upravo septembar i oktobar predstavljaju veoma intenzivan period i u dječijoj psihijatriji.
kazao je.
Nedostatak sna veliki problem kod djece i adolescenata
Jedan od problema sa povratkom u školu jeste i ponovno rano ustajanje, posebno kod tinejdžera koji tokom raspusta ostaju budni do kasno i značajan dio večeri provode uz telefone.
Grujičić upozorava da je kvalitetan san u razvojnom periodu izuzetno važan.
objasnio je.
Posebno je naglasio povezanost sna sa pažnjom i drugim kognitivnim funkcijama.
rekao je.
Međutim, roditelji, smatra, ne bi trebali samo nametnuti pravilo, već objasniti djetetu zbog čega je ono važno.
kazao je.
Telefon tokom noći posebno problematičan
Grujičić savjetuje da se korištenje telefona i drugih ekrana tokom noći maksimalno smanji.
rekao je.
Naglašava da problem nisu isključivo mobilni telefoni.
objasnio je.
"Batine nikako nisu dozvoljene u vaspitanju"
Govoreći o postavljanju granica, Grujičić je istakao da roditeljski autoritet ne mora biti zasnovan na kažnjavanju.
rekao je.
Posebno je upozorio na tjelesno kažnjavanje.
kazao je.
Roditelji, kaže, često strahuju da će izgubiti autoritet ukoliko ne kažnjavaju dijete.
poručio je Grujičić.
Posljedica mora imati smisla
Ako dijete zbog određenog ponašanja treba snositi posljedice, one, prema Grujičićevim riječima, moraju biti unaprijed poznate, proporcionalne i povezane s onim što je dijete uradilo.
rekao je.
Kao loš primjer naveo je univerzalno oduzimanje telefona kao kaznu za sve.
objasnio je.
Dodao je:
kazao je.
Od telefona direktno do knjige – "To nikada ne radi posao"
Problem koncentracije posebno dolazi do izražaja nakon ljetnog raspusta i dužeg vremena provedenog uz telefone.
Grujičić kaže da naglo oduzimanje telefona i zahtjev da dijete odmah satima čita knjigu uglavnom neće dati željeni rezultat.
rekao je.
Telefon je, kako objašnjava, izuzetno snažan izvor stalnih podražaja.
kazao je.
Ističe da problem nije ograničen na djecu.
rekao je.
Pažnju vraćati postepeno
Zbog toga savjetuje postepeno smanjivanje vremena provedenog uz ekran i ponovno uvođenje aktivnosti koje zahtijevaju duži fokus.
kazao je.
To mogu biti knjige, ali i društvene igre ili druge aktivnosti.
objasnio je.
Digitalno nasilje prolazi ispod radara
Posebno ozbiljna tema je digitalno nasilje, od tajnih grupa u kojima se djeca isključuju do predatorskog ponašanja na internetu.
rekao je Grujičić.
Jedan od razloga zbog kojih takvi slučajevi ostaju neprimijećeni jeste što djeca često ne vjeruju da će ih roditelji razumjeti.
kazao je.
Dodaje da djeca često misle da roditelji neće razumjeti digitalni kontekst problema.
rekao je.
Kada promjene u ponašanju postanu alarm?
Grujičić kaže da roditelji trebaju obratiti pažnju na dugotrajnije promjene u uobičajenom ponašanju djeteta.
rekao je.
Posebno je važno koliko takvo stanje traje.
objasnio je.
Njegov odgovor je jednostavan:
kazao je.
Zašto se dijete ne povjerava roditelju?
Kod adolescenata problem dodatno komplikuju sram i osjećaj krivice.
rekao je.
Ponovo se, kaže, sve vraća na pitanje načina na koji je roditelj ranije gradio autoritet.
kazao je.
S druge strane, zdrav odnos može omogućiti da se problem riješi i unutar porodice.
kazao je Grujičić.
"Jedno u petoro djece ima neki ozbiljniji psihijatrijski problem"
Jedna od najtežih tema razgovora bilo je samopovređivanje među adolescentima.
Grujičić kaže da podaci pokazuju rast ovog problema.
rekao je.
Samopovređivanje je, kaže, jedan od simptoma koji se često pojavljuju.
Djeca ponekad kopiraju vršnjake, ali iza toga postoji razlog
Grujičić kaže da se u praksi dešava da dijete imitira ponašanje vršnjaka, ali da ni to ne treba posmatrati površno.
rekao je.
Pojašnjava da dijete može vidjeti da je nakon samopovređivanja neko drugo dijete konačno dobilo pažnju i podršku porodice.
kazao je.
Međutim, svako samopovređivanje zahtijeva reakciju.
upozorio je.
Problem nije uvijek samo u djetetu
Kada se pojavi samopovređivanje, Grujičić kaže da se mora pogledati širi kontekst.
objasnio je.
Nekada to uključuje rad sa cijelom porodicom, školom ili vršnjacima.
rekao je.
Kada dijete ljubav poveže s uspjehom
Velika očekivanja roditelja u vezi s ocjenama i uspjesima mogu, prema Grujičićevim riječima, stvarati ozbiljan pritisak.
rekao je.
Posljedica je da dijete počinje osjećati da je voljeno samo kada je uspješno.
naveo je.
Zbog toga roditeljima savjetuje da pohvaljuju trud i istrajnost.
rekao je.
Perfekcionizam može početi onesposobljavati dijete
Velika roditeljska očekivanja mogu dovesti do dječijeg perfekcionizma.
kazao je.
Kao primjer naveo je dijete koje zbog crteža doživljava izuzetno burnu reakciju.
objasnio je.
U dječijoj glavi, kaže, mogu se povezati ljubav i rezultat.
kazao je.
Emocionalno stabilno dijete nije dijete koje nikada ne plače
Grujičić upozorava i na pogrešno razumijevanje emocionalne stabilnosti.
rekao je.
Zdrava emocionalna regulacija znači nešto sasvim drugo.
objasnio je.
Dijete, dakle, smije biti tužno, ljuto ili razočarano.
naveo je.
"Dječacima često nije dozvoljeno da osjećaju bilo šta osim ljutnje"
Problem može biti i pretjerano potiskivanje emocija.
rekao je.
Na drugoj strani su djeca sa veoma burnim reakcijama, što, naglašava, ne znači automatski da je roditelj pogriješio.
kazao je.
Ne govorite djetetu: "To nisu problemi"
Kada dijete pokaže tugu ili razočarenje, roditelji ne bi trebali umanjivati ono što osjeća.
rekao je.
Umjesto toga, savjetuje:
kazao je.
Kako izbjeći svakodnevne svađe sa tinejdžerima?
Grujičić roditeljima savjetuje da uzmu u obzir dob djeteta.
rekao je.
Važno je i ne očekivati od djeteta ono što roditelj sam nije sposoban pokazati.
poručio je.
"Nemojte ih poklapati, ismijavati i omalovažavati"
Na pitanje kako spriječiti sukobe sa adolescentima, odgovorio je:
Takve situacije, kaže, djeca mogu pamtiti godinama.
naveo je.
Takav odgovor dijete doživljava kao omalovažavanje.
kazao je.
Umjesto "Nemoj se nervirati", postavite pitanje
Grujičić kaže da roditelji prirodno žele što brže ukloniti djetetovu patnju, ali da rečenice poput "pusti to" često ne pomažu.
naglasio je.
Umjesto toga, savjetuje razgovor.
rekao je.
Cilj je, dodaje, pokušati ući u svijet djeteta i razumjeti zašto mu je nešto toliko važno.
zaključio je Grujičić.
Nova sezona podcasta "Dva i po psihijatra"
Na kraju razgovora Grujičić je najavio i novu sezonu podcasta "Dva i po psihijatra", koja počinje u drugoj polovini septembra.
rekao je.
U novoj sezoni veći prostor dobit će i lična iskustva sagovornika.
objasnio je.
Podcast će se, između ostalog, baviti iskustvima vršnjačkog nasilja, psihijatrijskim i svakodnevnim problemima.
rekao je.
Najavio je i nastupe uživo, saradnje i publikacije.
zaključio je dr. Roberto Grujičić.
