Ova nova realnost najbolje se oslikava u ovosedmičnim rasporedima zvaničnika u Bruxellesu: predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i komesarka za Mediteran Dubravka Šuica pakuju kofere za zvanične posjete Siriji i Jordanu, dok Kaja Kallas – formalno prva žena evropske diplomatije – ostaje u Bruxellesu kako bi vodila sigurnosni forum.
Ovaj raskorak samo je vrh ledenog brijega i oslikava mnogo dublji sukob oko toga ko zaista predstavlja Evropsku uniju u svijetu. Sličan scenarij već je viđen na primjeru Ukrajine, kada su evropski lideri isključili Kallas iz pregovaračkog tima.
"Time što dozvoljava da Izrael drži visoku predstavnicu 'na ledu', te izbjegavajući saradnju u vezi s Bliskim istokom u skladu s ugovorima i međunarodnim pravom, Von der Leyen direktno doprinosi srozavanju ugleda EU kao ozbiljnog globalnog igrača", upozorava Barry Andrews, zastupnik liberala i predsjednik Odbora za razvoj u Evropskom parlamentu.
Šuica preuzela konce
U međuvremenu, Dubravka Šuica postala je glavna veza Bruxellesa za komunikaciju s Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Prisustvovala je inauguracionom sastanku Mirovnog odbora američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je održan u februaru u Washingtonu, a s izraelskim ministrom vanjskih poslova Gideonom Sa'arom razgovarala je ili se sastala najmanje četiri puta ove godine.
"Bez Izraela ne možete ništa uraditi. Potrebno nam je odobrenje njihovih vlasti i zato moramo održavati kanale otvorenim. Oni su tu i mi s njima moramo sarađivati", objasnila je nedavno Šuica za briselski Politico, govoreći o naporima da se humanitarna pomoć dopremi u Gazu, te dodala da svoje bliskoistočne misije koordiniše "za istim stolom" s Kajom Kallas.
S druge strane, za Kallas su sva vrata kod Sa'ara zatvorena od juna, kada je izbio ogroman skandal nakon što je uporedila odnos Izraela prema Palestincima s erom aparthejda u Južnoafričkoj Republici. Sa'ar je tada oštro poručio da će "prekinuti svaki kontakt" s njom dok ne povuče tu izjavu, koju je nazvao "krvavom klevetom" protiv Izraela. Kallas do danas nije javno komentarisala da li je to zaista izgovorila, a njeni saradnici uporno odbijaju potvrditi ili demantovati da li je upotrijebila tu spornu analogiju.
Odluka Izraela o bojkotu i dalje je na snazi, potvrdila je glasnogovornica izraelskog ministra Michal Maayan, napominjući da se ta blokada odnosi "isključivo na nju".
Prije ovog diplomatskog rata, Sa'ar i Kallas bili su u čestom kontaktu dok je EU vršila pritisak na Izrael da dozvoli dopremanje humanitarne pomoći u Gazu. Nekada su, prema riječima izvora upućenih u njihovu prepisku, razmjenjivali i po nekoliko poruka dnevno na WhatsAppu. Međutim, pojedine evropske diplomate otvoreno priznaju da je ovakav prekid komunikacije katastrofa za diplomatiju bloka.
"To je ogroman problem ako Izraelci ne žele razgovarati s njom. Ne možete riješiti krizu u Gazi bez njih", rekao je jedan diplomata.
Podjele, tenzije i sankcije
U praksi su zvanične uloge oko kreiranja evropske vanjske politike podijeljene: