Ova tehnika podrazumijeva postavljanje metalnih šipki ili bakarnih antena u zemljište, za koje zagovornici vjeruju da prikupljaju energiju iz okoline i usmjeravaju je ka korijenu biljaka, navodi "hgtv".
Iako ideja zvuči neobično, njeni korijeni sežu još u 18. vijek, kada su naučnici počeli istraživati uticaj električnih polja na razvoj biljaka.
Pristalice elektrokulture tvrde da izlaganje biljaka blagim električnim uticajima može podstaći proizvodnju hormona rasta, poboljšati usvajanje vode i hranljivih materija te povećati otpornost na bolesti i štetočine.
Posebno dobre rezultate, prema iskustvima vrtlara, pokazuju paradajz, paprika, bobičasto voće, lisnato povrće i cvjetnice koje privlače oprašivače.
Popularnost metode dodatno je porasla posljednjih godina zahvaljujući društvenim mrežama i interesovanju za prirodne načine uzgoja bez upotrebe hemijskih đubriva i pesticida.
Najčešći oblik elektrokulture uključuje drvenu šipku oko koje je spiralno namotana bakarna žica, a koja se postavlja u zemlju pored biljke.
Ipak, naučnici upozoravaju da još ne postoji dovoljno kvalitetnih istraživanja koja bi nedvosmisleno potvrdila efikasnost ove metode.
Zbog toga se elektrokultura i dalje smatra eksperimentalnim pristupom, iako mnogi vrtlari tvrde da su primijetili brži rast i veće prinose.
Stručnjaci ističu da je riječ o zanimljivom području koje zaslužuje dodatna istraživanja, dok ljubitelji baštovanstva nastavljaju da testiraju različite tehnike i dijele svoja iskustva širom svijeta.
