Omiljeni pjevač hrvatske reprezentacije nalazi se na korak od mainstream scene, a njegov rad obilježen je ustaškim pozdravom. Navijači na dva kontinenta ovog su ljeta redovno pjevali pjesmu Marka Perkovića Thompsona "Čavoglave", koja slavi nacističku marionetsku državu iz Drugog svjetskog rata, piše ugledni magazin Politico.
Kada su hrvatski navijači ovog ljeta preplavili Toronto i Filadelfiju, ukrašavajući gradske vijećnice crveno-bijelim šahovnicama sa hrvatskog grba i pjevajući jednu za drugom moćnu baladu, najglasnije pjesme, kao i uvijek, pripadale su Marku Perkoviću.
"On je postao neodvojiv fenomen svaki put kada Hrvatska igra ili učestvuje u bilo kakvom takmičenju, posebno na sportskim događajima", izjavio je Hrvoje Klasić, vodeći hrvatski historičar fokusiran na naslijeđe Drugog svjetskog rata. "Ljudi, kako kod kuće tako i u inostranstvu, vide ga kao sinonim za ljubav prema svojoj zemlji", nastavio je on.
Poznatiji kao Thompson, prema automatu koji je nosio u ratovima na Balkanu devedesetih godina, on je najpopularniji pjevač u državi – i njena najtrajnija sramota. Hrvatski navijači učinili su njegovu pjesmu "Lijepa li si" nezvaničnom himnom reprezentacije, koja se izvodi na svakom meču, a čiji refren slavi ratnu hrvatsku paradržavu u Bosni i Hercegovini, čije je rukovodstvo osuđeno za ratne zločine.
Historija i kontroverze
Thompsonov širi katalog pjesama još je eksplicitniji. Jedna numera počinje pozdravom "Za dom spremni", koji je funkcionisao kao hrvatski odgovor na "Sieg Heil" tokom ustaškog režima u Drugom svjetskom ratu. U prošlosti, njegovi koncerti su bili zabranjeni ili otkazani u Holandiji, Švicarskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj.
Ništa od ovoga, međutim, nije na margini unutar Hrvatske. Prošlog ljeta Thompson je privukao više od 500.000 ljudi na jedan koncert u Zagrebu, najveći u historiji države, gdje su navijači skandirali isti ustaški slogan dok su vlasti okretale glavu. Godine 2018., kada je Hrvatska skoro osvojila Svjetsko prvenstvo, drugoplasirani tim je dočekan uz Thompsona u pobjedničkom autobusu, a veznjak Luka Modrić lično je tražio da on nastupi.
Hrvatska je provela tri decenije odbijajući da se suoči sa ustaškom prošlošću, tretirajući simbole fašističke marionetske države kao naslijeđe, a ne kao zločin. Širom postkomunističke Evrope, kraj Hladnog rata donio je talas historijskog revizionizma, jer su nacije koje su osjećale da im je identitet bio potisnut pod komunizmom, preoblikovale neonacističke i krajnje desničarske ličnosti u patriote. Mađarska, Ukrajina i baltičke države, kao i Hrvatska, sve su napravile verziju ove pogodbe, uključujući nekada osuđivane nacionaliste u svoje moderne nacionalne mitove.
"Ove nacije vjeruju da su bile opljačkane za svoje nacionalne identitete u prošlom vijeku ili su nezadovoljne sadašnjim dostignućima svojih zemalja, pa posežu u prošlost za temama iz uglednije prošlosti", zaključio je Klasić.
