Počela premijerna projekcija filma "Zlatni rez 42 - Djeca Kozare" u Banjaluci

BANjALUKA - U Banjaluci je počela premijerna projekcija filma Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42 - Djeca Kozare" o stradanju srpske djece i naroda sa Kozare u paklu ustaškog logora Jasenovac u zločinačkoj NDH.

 

Premijeri prisustvuju predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Borivoje Golubović, ministar uprave i lokalne samouprave Senka Jujić.

Premijernom prikazivanju filma prisustvuju i predstavnici Srpske pravoslavne crkve, diplomatskog kora, predstavnici Republike Srpske u zajedničkim institucijama, predstavnici Trećeg (Republika Srpska) puka Oružanih snaga, preživjeli logoraši, te brojni predstavnici političkog, društvenog i kulturnog života Republike Srpske.

Projekcija i promocija filma, održavaju se u Sportskom centru "Borik" pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske.

Film je zasnovan na istorijskim događajima i svjedočenjima o stradanju srpskog naroda Kozare, kao i jevrejskog i romskog naroda tokom Drugog svjetskog rata, sa posebnim fokusom na djecu, koja su tokom ofanzive 1942. godine odvojena od roditelja i deportovana u logore i druga mjesta širom tadašnje NDH.

Radnja filma smještena je u vrijeme raspada Kraljevine Jugoslavije 1941. godine, kada je, pod pokroviteljstvom nacističke Njemačke, osnovana kvinslinška NDH, u okviru koje je formiran Jasenovac, logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca.

Kroz isprepletane perspektive žrtava i počinilaca, Zafranović istražuje anatomiju zla, gdje Srbi, Jevreji, Romi i hrvatski antifašisti stradaju od ruku osmorice ustaških ubica, od kojih se jedan nakratko pobuni, ali i sam postaje žrtva zla kojem služi.

Ovo filmsko ostvarenje, u produkciji "TS medija", nastalo je prema scenariju Arsena Diklića i Zafranovića iz 1986. godine.

Autorsku i glumačku ekipu, predvođenu Zafranovićem, čini više od 100 glumaca i više od 60 profesionalaca iz cijelog regiona, među kojima Miki Manojlović, Aleksej Bjelogrlić, Milan Marić, Katarina Radivojević, Rene Bitorajac, Leon Lučev.

Snimanje filma pomogle su institucije Republike Srpske i Srbije. 

Karan: Umjetnost, istorija i istina postali jedno

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan rekao je da je najvažnija poruka filma Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42 - Djeca Kozare" da buduće generacije znaju zašto je i kako nastala Republika Srpska, a da je njegova najveća vrijednost što su umjetnost, istorija i istina postali jedno.

Karan je rekao da sa posebnim emocijama i dubokim poštovanjem očekuje da vidi film, koji prikazuje jednu od, nažalost, velikog broja golgota srpskog naroda kroz njegovu istoriju.

On je zahvalio Zafranoviću i njegovom timu, za koje je istakao da su iskoristili sav svoj umjetnički dar da jednu veliku srpsku golgotu pretoče u umjetničko djelo.

Karan smatra da se ovaj film ne može samo gledati kao umjetničko djelo.

- Ovdje je umjetnost pokazala jednu svoju angažovanost koju treba uvijek da pokaže: da zapravo umjetnost smješta istorijske činjenice na njihovo pravo istorijsko mjesto, pogotovo one teške činjenice - izjavio je Karan novinarima prije projekcije u Banjaluci.

On je naglasio da je ono najvrednije što će pokazati ovaj film istina o golgoti srpskog naroda, ovaj put sa Kozare, o NDH kada je izvršen genocid nad srpskim narodom, a pogotovo genocid nad djecom.

- Ovdje su umjetnost, istorija i istina postali jedno, i to je, prema mom mišljenju, najveća vrijednost ovog filma - naglasio je Karan.

On je rekao da je od četrdesetih godina prošlog vijeka, od Drugog svjetskog rata, skrivana istina, što nikada nije doprinijelo pomirenju među narodima.

- Ne samo to, ono je doprinijelo da se sukobi nastave. Odbrambeno-otadžbinski rat, između ostalog, proizvod je i skrivanja i zataškavanja istine - ukazao je Karan.

On je rekao da je Republika Srpska nastala na zločinima iz Nezavisne Države Hrvatske, sa Kozare, Jasenovca, Donje Gradine, Jadovna i velikog broja drugih stratišta.

- Republika Srpska je nastala na istorijskom pamćenju o golgoti i uništenju srpskog naroda - dodao je Karan.

Podsjetio je da se u preambuli Deklaracije o 9. januaru kaže da Republika Srpska nastaje da se više nikad ne dese i ne ponove ove golgote.

- Institucionalni okvir današnjeg čuvanja egzistencije i napretka srpskog naroda je Republika Srpska. Naše istorijsko pamćenje nas obavezuje da cijenimo Republiku Srpsku, a Republika Srpska je institucionalni okvir da se zlo više nikad ne desi. Često kažemo da narod koji nema svoje institucije i državu ne može sačuvati ni svoju fizičku egzistenciju - rekao je Karan.

Smatra da je Zafranovićev film doprinos upravo tom istorijskom pamćenju i kulturi sjećanja.

Karan je rekao da je vrlo važno što je Deklaracijom Svesrpskog sabora identifikovan jedinstven identitet srpskog naroda, bilo gdje da se nalazi, pa i njegove golgote.

On je dodao da je jedna od tih ključnih tačaka rezolucije Svesrpskog sabora upravo ovaj film.

- Naša djeca da imaju zajedničke ekskurzije, da obiđu sva ta mjesta golgote: i Kozaru, i Jasenovac, i Donju Gradinu, i Jadovno. Da obiđu sva ta mjesta i na toj spoznaji da prije svega cijene sadašnjost i Srbije i Republike Srpske. Ali ono što je posebno: da učine sve da u budućnosti se više nikada ne desi ni Kozara, ni Jadovno, ni Jasenovac, ni bilo koje stratište -naglasio je Karan.

Karan je podsjetio da je nedavno bio na Krfu i da je tamo delegacija bacila cvijeće u "plavu grobnicu".

- Previše je plavih grobnica srpskog naroda, previše grobova iznad kojih nema krsta, ali ima duše, duha, ponosa i snage da danas cijenimo i vrednujemo ovo što imamo, a to što imamo zove se sloboda. Ta sloboda se zove Republika Srpska i Srbija - dodao je Karan.

Stevandić: Kultura sjećanja je kultura identiteta

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je danas u Banjaluci, prije početka premijerne projekcije filma Lordana Zafranovića "Zlatki rez 42 - Djeca Kozare", da je kultura sjećanja kultura identiteta.

Stevandić je rekao da su svi oni koji su srpskom narodu branili da njeguje kulturu sjećanja i da dozvoli da se zločin nad njim lagalizuje, uništavali su i njegov identitet.

- Kroz naše duhovno podizanje i našu samosvijest vratiti smo kulturu sjećanja. Zato bez loših namjera prema drugima smatramo da njegovanje pijeteta prema nevinim žrtvama i žrtvama genocida nad našim narodom mora da bude dio identiteta koji se vidi, prepoznaje i prenosi na generacije -rekao je Stevandić novinarima u Banjaluci.

On je dodao da je to neophodno da bi kao narod mogli da se odupremo svima onima koji misle da imaju šanse da "ponište naše pravo, suverenitet, teritoriju i identitet".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.