Vlada Republike Hrvatske izdvojila je 3,5 miliona eura za završetak zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Projekt godinama prati spor oko statusa zemljišta na kojem se objekt gradi, a Islamska zajednica uključena je i u sudski postupak.
Hrvatska vlada u četvrtak je odobrila finansiranje 229 projekata od interesa za Hrvate u Bosni i Hercegovini, kao i nastavak podrške za devet strateških projekata za Hrvate izvan Hrvatske. Ukupna vrijednost oba programa iznosi 16,1 milion eura.
Milioni za projekte u BiH
Na javni konkurs za programe i projekte hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini pristiglo je 1.899 prijava, a nadležna komisija odabrala je njih 229.
Za njih je iz hrvatskog budžeta osigurano ukupno 10 miliona eura. Od tog iznosa za 30 projekata iz oblasti obrazovanja i nauke namijenjeno je 2,4 miliona eura, a za 48 projekata iz kulture 2,3 miliona.
Za 14 projekata u zdravstvu izdvojeno je 1,6 miliona eura. Još 997.500 eura namijenjeno je za 97 poljoprivrednih projekata, dok je za 40 projekata iz drugih oblasti osigurano 2,7 miliona eura.
Vlada Hrvatske nastavila je finansirati i devet projekata koje smatra strateški važnim za Hrvate izvan zemlje. Njihova ukupna vrijednost iznosi 6,1 milion eura, ali svih devet projekata nije u Bosni i Hercegovini.
Šest ih je u BiH, dok se preostala tri odnose na hrvatske nacionalne manjine u Rumuniji, Austriji i Crnoj Gori.
Najveći pojedinačni iznos, čak 3,5 miliona eura, dobilo je Hrvatsko narodno kazalište u Mostaru za završetak izgradnje nove zgrade.
Za izgradnju osnovne škole s predškolskom ustanovom i sportskom dvoranom u Fojnici izdvojeno je 500.000 eura. Isti iznos namijenjen je dogradnji i opremanju Hrvatske bolnice "Dr. fra Mato Nikolić" u Travniku.
Po 400.000 eura dobit će Katolički školski centar "Petar Barbarić" u Travniku i Gimnazija "Fra Dominik Mandić" u Širokom Brijegu, dok je za projekte Banjalučke biskupije izdvojeno 450.000 eura.
Zbrajanjem deset miliona eura za 229 projekata i 5,75 miliona za šest strateških projekata proizlazi da je za projekte u Bosni i Hercegovini namijenjeno približno 15,75 miliona eura.
HNK prati dugogodišnji spor
Finansiranje HNK-a posebno privlači pažnju zbog višegodišnjeg spora oko zemljišta na kojem se gradi nova zgrada u centralnoj zoni Mostara.
Medžlis Islamske zajednice Mostar tvrdi da se objekt gradi na prostoru nekadašnjeg Lakišića harema i osporava dio pravnog i imovinskog temelja projekta.
Općinski sud u Mostaru je u julu 2025. godine dopustio Medžlisu IZ Mostar da se uključi u sudski postupak koji je pokrenulo Gradsko pravobranilaštvo, ocijenivši da Islamska zajednica ima pravni interes za učešće u sporu. Sama odluka o uključivanju u postupak, međutim, nije presuda kojom je utvrđeno vlasništvo nad zemljištem niti nezakonitost gradnje.
S druge strane, Hrvatsko narodno kazalište Mostar i gradske vlasti odbacuju tvrdnje o nelegalnoj izgradnji.
Grad Mostar navodi da HNK ima pravosnažnu građevinsku dozvolu izdanu 2018. godine. Također se poziva na odluku Tužilaštva Hercegovačko-neretvanskog kantona iz 2023. da ne provodi istragu te na odluke Općinskog i Kantonalnog suda kojima nije prihvaćen zahtjev za privremenu obustavu radova.
HNK osporava i tvrdnju da se sama parcela historijski i pravno vodi kao "Lakišića harem". Iz ove ustanove tvrde da taj naziv nije zabilježen u zemljišnim knjigama i drugim službenim evidencijama od uspostavljanja gruntovnice krajem 19. stoljeća.
Islamska zajednica to osporava i poziva se na historijsku dokumentaciju o sakralnom karakteru šireg prostora. Spor zato nije samo politički nego obuhvata različita tumačenja historijskih, zemljišnoknjižnih i urbanističkih dokumenata.
Uprkos sporu, Hrvatska nastavlja snažno finansirati dovršetak zgrade. HNK u Mostaru hrvatske vlasti već godinama tretiraju kao projekt od strateškog značaja za Hrvate izvan Hrvatske.
Najnovijih 3,5 miliona eura predstavljat će najveći pojedinačni iznos među strateškim projektima koje je Vlada Hrvatske podržala ovom odlukom.
