Peradari traže zaštitu od nelojalne konkurencije, zabrana izvoza ostavila posljedice

U okviru prve sjednice Odbora za organizaciju Trećeg međunarodnog kongresa peradara/živinara, koji će sredinom maja naredne godine biti održan u Tesliću, razgovarano je i o trenutnom stanju ovog sektora u Bosni i Hercegovini.

Uz prekomjeran uvoz i nelojalnu konkurenciju, najteže posljedice izazvala je zabrana izvoza u Evropsku uniju, uvedena nakon pojave influence na jednoj farmi. Kako spriječiti da se slična situacija ponovi? Odgovor, jasno je, može ponuditi jedino struka, piše Federalna.ba.

Nelojalna konkurencija opterećuje proizvođače

Kompanije koje imaju dozvolu za izvoz konzumnih jaja kategorije B nastoje dobiti certifikate i za jaja kategorije A te rasplodna jaja. Međutim, uprkos uspješnom razvoju sektora u regionalnim okvirima, domaći proizvođači suočavaju se s problemom nelojalne konkurencije.

– Kada bi se primjenjivale recipročne mjere, kakve druge zemlje primjenjuju prema proizvođačima iz naše zemlje, bilo bi nam mnogo lakše – ističe Predrag Miličić, direktor kompanije Agrex iz Donjeg Žabara, jednog od najvećih proizvođača konzumnih jaja u Bosni i Hercegovini.

Ekonomske posljedice četveromjesečne obustave izvoza u Evropsku uniju tokom ove godine peradari još osjećaju. Kolike su stvarne razmjere štete, bit će jasnije tek nakon određenog perioda.

– Stvarne posljedice vidjet ćemo tek kada prođe izvjestan period, od šest do osam mjeseci nakon prestanka zabrane – izjavio je Edin Jabandžić, direktor kompanije za proizvodnju pilećeg mesa Madi iz Tešnja.

Prevencija kao prva linija odbrane

Kako bi se smanjio rizik od ponavljanja sličnih posljedica u slučaju masovnih oboljenja, struka upozorava na potrebu jačanja preventivnih mjera.

– Evropska unija danas je svjesna da ne možemo zaustaviti širenje bolesti i da one postoje čak i na evropskom kontinentu. Međutim, od nas se traži da brzo reagujemo i pokažemo da smo dovoljno efikasni da iskoristimo sve raspoložive sisteme kako bismo spriječili incidente i njihove posljedice, posebno kada je riječ o bolestima zoonotskog karaktera, poput ptičije gripe, odnosno avijarne influence – pojasnio je Nihad Fejzić, profesor na Veterinarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Jedno od rješenja koje bi moglo ublažiti posljedice eventualnih novih slučajeva jeste regionalizacija, koja bi omogućila ograničavanje mjera na područje zahvaćeno bolešću.

– Kada završimo regionalizaciju, u slučaju pojave avijarne influence bit će mnogo jednostavnije djelovati jer se, u suštini, blokira područje u krugu od desetak kilometara oko žarišta – istakao je Velibor Popović, predsjednik Koordinacije peradara/živinara u Bosni i Hercegovini.

Fejzić: Potrebni su sistemska podrška i nove tehnologije

Uz prijedloge proizvođača i preporuke stručnjaka, neophodno je da vlast osigura potrebne resurse.

– Tražimo da mehanizmi finansiranja laboratorijske dijagnostike budu jasno postavljeni i predvidljivi. Tražimo i kontinuirane obuke proizvođača, ali i veterinara koji rade na prvoj liniji odbrane, kako bismo jačali otpornost na takve izazove. Također, tražimo uvođenje novih tehnologija u kontroli bolesti – poručio je Fejzić.

Riječ je o privredno-ekonomskom sektoru s velikim potencijalom, koji može zadržati lidersku poziciju u regionu. Za to je, međutim, potrebno da se glas struke više čuje i uvažava.