PARTIZANSKO SPOMEN-GROBLJE U MOSTARU NA IVICI PROPADANJA: Struka traži sistemsku restauraciju, zaštita mora biti zasnovana na naučnim standardima
Polaganjem vijenaca i odavanjem počasti na Partizanskom spomen-groblju ovog 14. februara obilježena je 81. godišnjica oslobođenja Mostara od fašizma u Drugom svjetskom ratu. Govoreći o Partizanskom spomen-groblju, predsjednik Gradskog vijeća Mostara Đani Rahimić je naglasio kako je riječ o jednom od najvažnijih spomenika iz tog razdoblja, ali i o prostoru koji zahtijeva obnovu.
Memorijalni kompleks, remek-djelo svjetski priznatog arhitekte Bogdana Bogdanovića, od 2006. godine ima status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine. Unatoč tome, kompleks je stalno na udaru vandalizma, a nepostojanje upravljanja i kontrole povećava rizik od daljeg propadanja.
Godine 2023., Evropa Nostra uvrstila je Partizansko spomen-groblje na listu sedam najugroženijih mjesta kulturnog naslijeđa u Evropi.
Grupa stručnjaka okupljenih oko ideje Regionalno savjetovanje konzervatora o djelu Bogdana Bogdanovića je donijela zaključke internacionalne grupe naučnika o nužnosti sistematičnog i odgovornog djelovanja kako bi ovaj memorijalni kompleks u Mostaru bio zaštićen na dostojan i zakonom obavezujući način. Pozivaju nadležne institucije, ministarstva, premijera FBiH Nermina Nikšića, Grad Mostar i druge, da hitno preuzmu odgovornost i mjere, te u skladu s njihovom odgovornošću i kompetencijama, osiguraju da budu otklonjeni rizici kojima je Partizansko groblje izloženo, poduzete hitne mjere njegove cjelovite restauracije i revitalizacije i održivog upravljanja, zasnovane na naučnim i stručnim standardima konzervacije.
Internacionalni naučni tim i savjetovanje
Tim naučnika i stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije - zemalja u kojima se, uz dva kompleksa u Hrvatskoj, nalaze djela memorijalne arhitekture Bogdana Bogdanovića, okupio se na "Prvom regionalnom savjetovanju konzervatora o djelu Bogdana Bogdanovića", u Mostaru u septembru prošle godine. Tema tog naučnog skupa bila je izučavanje i zaštita Partizanskog spomen-groblja kao kulturnog naslijeđa univerzalne vrijednosti.
Tokom opsežnih istraživanja koja su prethodila naučnom skupu utvrđeno je da je Partizansko groblje u Mostaru izgubilo neke od izvornih atributa ambijentalne, simboličke i funkcionalne vrijednosti prevashodno usljed oštećenja i nefunkcionalnosti elemenata vode i hortikulture; devastiranja i djelimičnog dislociranja spomen-ploča koje su do tada obilježavale grobna mjesta ili simbolične grobove mostarskih učesnika NOB-e, i vandalizacije u više navrata.
“Rezultati istraživanja Bogdanovićevog opusa, koje su proveli naučnici i stručnjaci iz našeg tima, predstavljeni su kroz monografsku tematsku izložbu „60 godina Partizanskog spomen-groblja u Mostaru – Pravo na ljepotu snova“, otvorenu 25.9.2025., na tačan dan kada je prije šest decenija bila završena gradnja i otvoreno Partizansko groblje. Izložba je pratila naučno savjetovanje. U periodu od 2022. do danas održano je 16 izložbi sa rezultatima internacionalnog istraživačko-izložbenog projekta „VEČITO – Bogdan Bogdanović“. Također, rezultati su publikovani u do sada dvije štampane knjige monografskog zbornika o Bogdanu Bogdanoviću, navodi se u saopćenju Regionalnog savjetovanja konzervatora o djelu Bogdana Bogdanovića.
Zaštita i revitalizacija Partizanskog groblja u Mostaru
Ovaj stručni tim je nastavio da djeluje, te dostavio zaključke, koji sadrže Prijedloge za pristup djelovanju na zaštiti i revitalizaciji Partizanskog groblja u Mostaru. Također, napominju da se radi o rezultatu naučne rasprave i stručne opservacije stanja kompleksa, koji kao otvoreni prijedlog dostavljaju za razradu i diskusiju, koji će prethoditi očekivanom i po zakonu i Aneksu 8 Dejtonskog sporazuma obavezujućem sustavnom djelovanju.
U analizi stručnog tima, između ostaloga, konstatovano je da je memorijalni kompleks ugrožen u mehaničkom smislu (prisutnost vode u najvišem potpornom zidu, brojna oštećenja kamene plastike, raznošenje izvornog materijala, zaprljanost grafitima, neodgovarajući zahvati pri čišćenju grafita i zaprljanja kamena).
Oštećenja kamenih elemenata su najviše zastupljena u pojedinim partijama, elementima i detaljima memorijalnog kompleksa, i to: jednoj nedostajućoj konzolici na kosmičkom satu, dva nedostajuća konsekrativna elementa ispred kosturnice, pristupnom platou (predvorju) spomen kompleksa, vertikalnoj oplati (ploče i fuge, posebno u krovnim partijama zidova), više manjih oštećenja „šadrvana", jednoj nedostajućoj konzoli za zastavu, pukotinama na obodu betonske konstrukcije „jezera“ i dr.
Što se tiče osnovnih principa konzervacije i revitalizacije Memorijalnog kompleksa Partizansko spomen-groblje, stručnjaci ukazuju na cjelovito tretiranje prostora - graditeljskih, umjetničkih, hortikulturnih i hidroloških elemenata koji čine memorijalni kompleks, zasnovano na cjelovitoj analizi stanja i rizika, naučno i stručno utemeljenom određivanju mjera zaštite, koji uključuju konzervaciju (stabilizaciju, zaštitu od daljeg propadanja, i restauraciju) i revitalizaciju, uz minimalnu intervenciju potrebnu za maksimalno očuvanje atributa umjetničkih, graditeljskih, simboličkih memorijalnih, pejzažnih, dokumentarnih i historijskih vrijednosti kompleksa.