Svaki kandidat koji ispunjava uslove izvlači broj iz bubnja, a oni s nižim brojevima mogu biti pozvani na služenje ako potreban broj vojnika nije popunjen dobrovoljcima.
Nakon zdravstvenog pregleda regruti dobijaju brojeve koji će biti izvlačeni. Sistem izvlačenja brojeva na regrutaciji u Danskoj funkcioniše po principu matematičke lutrije u kojoj niži brojevi nose obavezu, dok viši brojevi donose oslobođenje od vojne službe.
Prilikom dolaska na procjenu sposobnosti, poznatu kao "Dan odbrane" (Forsvarets Dag), svi kandidati koji prođu zdravstvene i psihološke testove izvlače nasumični broj iz namjenskog bubnja za tombolu. Raspon brojeva obično se kreće od broja jedan pa do nekoliko desetina hiljada.
U tom sistemu, brojevi iz najnižeg ranga, konkretno od 1 do približno 8.000, predstavljaju takozvanu rizičnu zonu. Budući da danske oružane snage popunjava svoje godišnje potrebe po redoslijedu izvučenih brojeva, pozivi za odsluženje šalju se najprije osobama s najnižim brojevima.
Međutim, ako se za vojsku prijavi dovoljan broj dobrovoljaca, obavezni pozivi se uručuju samo onoliko regruta koliko je potrebno da se popuni preostali dio godišnje kvote.
S druge strane, svi koji izvuku visoke brojeve dobijaju status koji se u Danskoj naziva frinummer, što u doslovnom prevodu znači "slobodan broj". Ako kandidat izvuče broj koji je znatno iznad granice potreba vojske, vjerovatnoća da će biti pozvan na služenje u mirnodopskim uslovima jednaka je nuli, jer se kvota popuni mnogo prije nego što red dođe do njegovog broja.
Na taj način, proces regrutacije ostaje u potpunosti objektivan i pravedan, jer o odlasku u vojsku ne odlučuju pojedinci niti subjektivne procjene, već isključivo nasumični rezultat izvlačenja.
Plan danskog ministarstva odbrane je da se od 2033. svake godine obučava 6.500 regruta, što je 40 posto više u odnosu na sadašnji nivo. Danska trenutno, kao zemlja sa oko šest miliona stanovnika, ima približno 9.000 profesionalnih vojnika.
Nova pravila također olakšavaju pristup osobama s dijabetesom i ADHD-om, a ministar odbrane ima ovlaštenje da po potrebi rasporedi regrute i u inostranstvo.
Među skandinavskim zemljama, Danska je posljednja koja je uvela žene u obavezni sistem regrutacije. Norveška je sličnu promjenu usvojila 2013, a Švedska 2017. godine.
