I OVO ŽELE UNIŠTITI: Nastavlja se pravni rat aktivista i investitora za Kasindolsku rijeku
Iako su aktivisti za zaštitu životne sredine u oktobru prošle godine proglasili pobjedu u borbi za očuvanje Kasindolske rijeke, investitor koji je planirao gradnju dvije male hidroelektrane nije odustao od svoje ideje. Po svemu sudeći, pravna bitka koja je trajala godinama bit će nastavljena, piše poslovni portal CAPITAL.
Naime, firma Buk iz Istočnog Sarajeva podnijela je Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju entiteta RS zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na životnu sredinu za male centrale Samar (0,95 MW) i Slapi (0,92 MW), što je jedan od obaveznih koraka za dobijanje ekološke dozvole. Podsjećamo, upravo je ovo ministarstvo u oktobru donijelo rješenja o prestanku važenja ekoloških dozvola za ove dvije male hidroelektrane.
Novi potez investitora
Dok su aktivisti najavljivali konačan obračun i raskid koncesionih ugovora, koji inače važe do 2044. godine, investitor je krenuo u novi proces ishodovanja dozvola i tako jasno stavio do znanja da se neće predati. Ministarstvo je pozvalo zainteresirane da izvrše uvid u sadržinu zahtjeva na njihovoj internet stranici, kao i da dostave mišljenja, komentare i primjedbe.
Aktivisti iz grupe "STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci" pozvali su još jednom sve građane da se rijeka zaštiti. "Kao što smo i ranije jasno poručili, nećemo prestati da se borimo za Kasindolsku rijeku. Pratit ćemo svaki vaš korak. Nijedna nova mala hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci neće biti izgrađena", naveli su oni na društvenim mrežama. Očekuju i pozivaju predstavnike općina Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo i Trnovo, kao i predstavnike grada Istočno Sarajevo da stanu iza građana, ali i iza svoje riječi, te da svi zajedno odbrane Kasindolsku rijeku. Napominju i da je grad Istočno Sarajevo potpisnik Deklaracije "Gradovi/Općine bez brana".
Sukob profita i prirode
Inače, firma Buk, pored ove dvije koncesije, ima i koncesiju za MHE Podivič na istoj rijeci, koja je već izgrađena i puštena u pogon. Firma je u vlasništvu belgijske kompanije Green Invest. Borba za Kasindolsku rijeku započela je kada su lokalni aktivisti upozorili da planirana izgradnja tri male hidroelektrane prijeti da trajno naruši njen ekosistem. Kroz proteste, peticije i javne kampanje tražili su obustavu radova i transparentnu procjenu utjecaja na životnu sredinu.
Investitor je, s druge strane, tvrdio da projekti imaju sve potrebne dozvole i da su ekološki prihvatljivi. Sukob je dodatno eskalirao kada je kompanija pokrenula tužbe protiv aktivista, što je dio javnosti protumačio kao pokušaj zastrašivanja. Međunarodne organizacije i dio domaće javnosti stali su u njihovu zaštitu, upozoravajući na ugrožavanje prava na slobodno izražavanje. Kasindolska rijeka tako je postala simbol šire borbe između profita i zaštite prirodnih dobara u Bosni i Hercegovini.