Jutros su otvorena birališta na parlamentarnim izborima koji bi mogli odlučiti političku budućnost premijera Benjamina Netanyahua. Birališta su otvorena u 7 sati po lokalnom vremenu, a glasanje će trajati do 22 sata, kada se očekuju i prve izlazne ankete.
Netanyahu, koji je na čelu izraelske vlade proveo više vremena od bilo kojeg drugog premijera, suočava se s neizvjesnom utrkom. Njegov glavni protivnik je bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske Gadi Eisenkot, a ankete pokazuju da bi borba za sastavljanje nove vlade mogla biti vrlo tijesna, piše AP.
Ovo su prvi parlamentarni izbori u Izraelu nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. i rata u Pojasu Gaze koji je uslijedio. Upravo su sigurnosni propusti koji su omogućili taj napad, kao i posljedice višegodišnjih sukoba, među glavnim temama izborne kampanje.
Kako se bira nova vlast?
Izraelci ne biraju premijera direktno, nego glasaju za političke stranke koje zatim pokušavaju sastaviti vladu. Izraelski parlament, koji se zove Knesset, ima 120 zastupnika, a za parlamentarnu većinu potrebno je najmanje 61 mjesto.
Nijedna stranka dosad nije samostalno osvojila većinu, pa će i nakon ovih izbora biti potrebno dogovoriti saradnju više stranaka. To znači da stranka s najviše glasova ne mora nužno dati budućeg premijera.
Na izborima učestvuje više od 30 stranaka, a očekuje se da će ih desetak uspjeti ući u parlament. Pregovori o novoj vladi mogli bi potrajati sedmicama, pa čak i mjesecima.
Napad Hamasa i rat u Gazi obilježili kampanju
Napad Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. ostavio je duboke posljedice na izraelsko društvo. U napadu je ubijeno oko 1200 ljudi, većinom civila, dok je 251 osoba odvedena kao talac u Pojas Gaze.
Uslijedio je izraelski rat protiv Hamasa u Gazi, koji je izazvao golemu humanitarnu krizu i međunarodne osude. Ipak, u izraelskoj predizbornoj kampanji mnogo se više govorilo o sigurnosti zemlje, odgovornosti za napad Hamasa i teretu koji ratovi predstavljaju za izraelsko društvo nego o stradanju palestinskog stanovništva.
Prema istraživanju izraelskog Instituta za demokratiju, oko 68 posto jevrejskih birača navodi da im je odnos političkih stranaka prema događajima od 7. oktobra važan pri odlučivanju za koga će glasati. Netanyahu se i dalje protivi osnivanju nezavisne istražne komisije koja bi ispitala propuste uoči Hamasovog napada. Njegovi protivnici upravo ga zbog tih propusta smatraju politički odgovornim.
Ko su glavni kandidati?
