Otisak prsta na izborima u BiH: Agencija upozorava da mu nije mjesto na biralištima VIDEO

Prvi dio opreme za uvođenje novih izbornih tehnologija u izborni proces u Bosni i Hercegovini stigao je početkom avgusta, a prvo testiranje dijela sistema biće održano 17. i 18. augusta. Uvođenje biometrijske identifikacije birača, međutim, otvara i pitanje zaštite ličnih podataka građana.

irektor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Dragoljub Reljić ističe da je ova agencija protiv uzimanja biometrijskih podataka tokom procesa izbora.

Reljić je podsjetio da je Agencija još od 2018. godine imala negativan stav prema korištenju otiska prsta za identifikaciju birača, ocjenjujući takav način identifikacije previše invazivnim i nepotrebnim, jer se identitet građana može utvrditi i ličnom kartom.

– Smatrali smo da nije potrebno uvoditi otisak prsta kao način identifikacije – rekao je Reljić, navodeći da Agencija nikada nije bila protiv skenera za glasačke listiće, jer njihova upotreba sama po sebi ne omogućava utvrđivanje identiteta osobe koja je glasala.

Prema njegovim riječima, ukoliko se biometrijski podaci koriste za identifikaciju birača, njihova obrada mora biti ograničena isključivo na autentifikaciju. Otisak prsta, kako je naglasio, ne bi smio biti trajno pohranjen.

– On ne bi smio nikako da se čuva. Njegova svrha je samo u tom trenutku kada neko dođe i stavi prst – kazao je Reljić.

Za potrebe identifikacije planirano je korištenje takozvanih biometrijskih šablona, odnosno matematičkih zapisa biometrijskog podatka. Prema informacijama koje je Agencija dobila, ti šabloni trebali bi služiti isključivo za autentifikaciju i ne bi trebalo da postoji mogućnost njihovog pretvaranja nazad u izvorni otisak prsta.

Centralna izborna komisija BiH, kao kontrolor podataka u izbornom procesu, ima obavezu da primijeni odredbe Zakona o zaštiti ličnih podataka i Izbornog zakona BiH. To, između ostalog, podrazumijeva donošenje odgovarajućih pravila i akata, procjenu uticaja na zaštitu ličnih podataka, kao i primjenu adekvatnih tehničkih i organizacionih mjera zaštite.

Reljić je naveo da je CIK kontaktirao Agenciju i zatražio više mišljenja, a službenicima CIK-a održana je i obuka o zaštiti ličnih podataka.

Poseban izazov, kaže, predstavlja veliki broj učesnika u izbornom procesu. Pored CIK-a, u obradi podataka učestvovaće opštinske i gradske izborne komisije, birački odbori, operateri i druge osobe uključene u realizaciju izbora.

U slučaju zloupotrebe ili curenja biometrijskih podataka, odgovornost ne bi bila isključivo na Centralnoj izbornoj komisiji BiH, kaže Reljić. Zavisno od mjesta na kojem dođe do propusta, odgovornost mogu snositi svi učesnici u izbornom procesu. To uključuje CIK, kompaniju koja dostavlja biometrijske šablone i garantuje njihovu sigurnost, osobe zadužene za transport i rukovanje opremom, biračke odbore, operatere i druge učesnike u procesu. Odgovorni su svi oni koji učestvuju u izbornom procesu, zavisno od tog trenutka gdje dođe do zloupotrebe – rekao je Reljić.

Zbog toga je, istakao je, neophodno voditi preciznu evidenciju o tome ko je preuzeo uređaje i biometrijske šablone, kada su preuzeti, na koji način su transportovani, ko im je imao pristup, kako su korišteni i kada su vraćeni ili uništeni.

Zbog toga, smatra Reljić, mora postojati precizna evidencija o tome ko ima pristup uređajima i podacima, kada ih preuzima, na koji način ih transportuje i kada se podaci i uređaji vraćaju ili uništavaju.

Kao jedan od ključnih rizika izdvojio je neovlašten pristup i krađu biometrijskih podataka, ali i mogućnost povezivanja identiteta birača sa njegovim glasanjem. Upravo zbog toga, zaštita identiteta mora biti jasno odvojena od tajnosti glasanja.

Građani imaju pravo da od Centralne izborne komisije zatraže informacije o tome koje će njihove lične podatke obrađivati, u koju svrhu, koliko dugo će ih čuvati i da li će nakon identifikacije biti izbrisani.

Reljić je upozorio i da bi novi način glasanja mogao značajno produžiti proces na biračkim mjestima. Birač će se, prema opisanom postupku, prvo identifikovati ličnim dokumentom i biometrijom, nakon čega će potpisati potvrdu. Zatim će dobiti glasačke listiće, obaviti glasanje i listiće pojedinačno provući kroz skener.

Dodatni problem, dodaje, mogla bi predstavljati činjenica da se dio birača neće moći uspješno identifikovati biometrijskim putem. Prema iskustvima koja su predstavnici CIK-a i Agencije imali u drugim državama, procjenjuje se da određeni procenat birača neće moći proći proces biometrijskog uparivanja, zbog čega moraju postojati jasno propisane procedure za takve slučajeve. Moja procjena je da će biti poprilično puno redova i da će mnogo duže trajati sam birački proces na dan izbora – zaključio je Reljić, prenosi RTRS.