Ostaje li Srbija bez nafte? SAD preko Balkana ruši ruski ratni stroj
Američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), koja je u većinskom ruskom vlasništvu, imat će, procjene su, dalekosežne posljedice ne samo na energetsku budućnost Srbije već i na njezin politički kurs, ali i odnose u regiji, piše Večernji list BiH. Samo je upitno hoće li u situaciji prijetnje sankcijama Srbija odlučiti svoju energetsku budućnost vezati uz Europu i SAD te s Rusima dogovoriti promjenu vlasničke strukture NIS-a ili će ući u razdoblje energetske neizvjesnosti. Poruke iz Beograda upućuju kako će Srbija u prvom redu razgovarati s Rusijom, no ne treba izgubiti iz vida činjenicu kako trenutačno traje diplomatska ofenziva zapadnih država u cilju promjene vlasničke strukture NIS-a.
Licencija
Nova informacija govori kako je JANAF, preko kojega Srbija dobavlja naftu, ipak dobio dozvolu da do 15. listopada nastavi isporuku nafte Naftnoj industriji Srbije (NIS). Moguće je, međutim, da je JANAF-u zapravo dana dozvola da preveze ostatak nafte za NIS pohranjen u njegovim skladištima. Kako bilo, situacija se nije mijenjala u ovih tjedan dana, ali takvo što ipak nije nemoguće ako je suditi prema riječima premijera Andreja Plenkovića, koji je rekao kako očekuje da će se situacija s vlasništvom nad NIS-om uskoro riješiti. Istodobno, u medijima u Srbiji pojavljuju se mišljenja raznih stručnjaka o tome čeka li ove zime Srbiju “ledeno doba” ili ima dovoljno zaliha za ovu zimu, ali se ističe i činjenica da do ove situacije nije trebalo doći te da se 2025. godine ne može riješiti problem koji je nastao 2008., kada je NIS prodan ruskom Gazpromu.
- Realno, Srbija ima zaliha za između 90 i 120 dana, to je maksimum koji može imati. Pitanje je i kakva je struktura proizvoda, može tu biti, primjerice, 25 posto benzina, ali ta prerađevina nema toliku potrošnju - kaže naftni konzultant Jasminko Umičević, ponavljajući kako je u cijeloj priči bitan uzrok.
- Aleksandar Vučić mislio je da će stvar riješiti dopisivanjem s OFAC-om preko američkih odvjetnika i lobista. A pritom je prošao onako kako se inače prođe kada se kupuje vrijeme. On bi morao znati da se sankcije lako uvode, a jako se teško ukidaju - kaže Umičević te dodaje i da se smatralo da će situacija ugroziti poslovanje JANAF-a pa će tako pridobiti i Europsku uniju, ali ni to nije bilo realno.
- Imao je bezbroj opcija da riješi ono najbitnije, a to je dogovor s Rusima. Srbija je to mogla otkupiti, mogla je nacionalizirati, no u odnosu na Rusiju Vučić i Srbija ne stoje najbolje, a pred vratima su mu i višemjesečne demonstracije. Koliko znam, Rusi su došli s prijedlogom da udio od 13 posto kupi američka tvrtka. No nisu naveli koja ni koliko bi taj udio vrijedio. Mogao se napraviti i buy-back aranžman, kupnja s opcijom povrata, no pitanje je bi li Amerikanci na to pristali - kaže Umičević. On smatra da Rusija ne želi Srbiju i Vučića dovesti u bezizlaznu situaciju jer bi time mogao izgubiti vlast, nakon čega bi mogao doći netko s kim Kremlj ne bi mogao ni razgovarati, a kamoli manipulirati kao Vučićem.
- Sada je situacija takva da Rusi moraju prodati, tako da je Plenković u pravu i da će se taj problem riješiti - kaže Umičević.
Sjedinjene Američke Države su još 10. siječnja stavile NIS na listu sankcioniranih kompanija uz obrazloženje koje jasno upućuje na postojanje ruskog utjecaja - NIS je ocijenjen kao tvrtka u kojoj ruski PJSC Gazpromneft ima izravni ili neizravni udio koji premašuje 50 posto. U međuvremenu, dioničko društvo Intelligence iz Sankt Peterburga preuzelo je od Gazproma 11,3 posto dionica NIS-a. Poruke iz Srbije već nagovješćuju razvoj događaja - predsjednik te države Aleksandar Vučić najavio je kako će Beograd o rješavanju problema sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS) razgovarati s Rusijom, a tom se prilikom osvrnuo i na tematiku opskrbe. Izrazivši nadu kako NIS neće otpuštati veliki broj radnika, Vučić je uputio i na činjenicu da bankarski sustav neće poslovati s NIS-om dok bude pod embargom SAD-a.
U slučaju da sankcije doista nastupe, na NIS-ovim se crpkama više neće moći plaćati karticama ako bi se možda i riješilo pitanje isplate plaća zaposlenicima u lokalnoj valuti putem lokalne banke. Ostaje pitanje dugoročne opskrbe naftnim prerađevinama.
Nedavno je o temi NIS-a i JANAF-a govorio i hrvatski premijer Andrej Plenković koji je u uvodom dijelu posljednje sjednice Vlade potvrdio kako je nedavno u Danskoj razgovarao i s predsjednikom Srbije Vučićem o američkim sankcijama, a koje bi zbog vlasničke strukture NIS-a onemogućile JANAF-u daljnje transportiranje sirove nafte prema rafineriji u Pančevu. Podsjetio je da JANAF opskrbljuje 95 posto potreba Srbije za sirovom naftom. - U dijalogu smo i sa Srbijom i s američkom administracijom i s Europskom komisijom - dodao je u nastojanju da se taj problem vlasničke strukture riješi.
Energetska sigurnost
Hrvatska se, to je vidljivo, pozicionira kao jedna od ključnih zapadnih saveznica i u energetskom smislu za regiju jugoistoka Europe te svojim tehničkim kapacitetima naftovoda može pružiti energetsku sigurnost državama koje traže rješenje.
Odluka o sankcijama dio je paketa američke vanjske politike koja je iskazala namjeru zaustaviti financiranje ruskog ratnog stroja putem energetskih kompanija te se srbijanski NIS našao na udaru kao kompanija s vlasničkim udjelom Rusije. S druge strane, došlo je i do poziva europskim zemljama da prestanu kupovati naftu iz Rusije koja u značajnoj mjeri financira njezine ratne kapacitete. Slovačka i Mađarska time su neizravno prozvane te su trenutačno u situaciji u kojoj pokušavaju pronaći rješenje.