OPERACIJA 'PODOBAN BOŠNJAK': Tegeltija i Dodik žele da na čelo Suda BiH instaliraju svog kandidata

U Bosni i Hercegovini u toku je jedna od najžešćih bitaka za ovladavanje Sudom BiH i vode se opasne igre koje bi na čelo ove institucije trebale dovesti Bošnjaka ili Bošnjakinju 'podobne' Miloradu Dodiku,  saznaje Raport iz dobro obaviještenih izvora u Sarajevu i Banjoj Luci.

Naime, kako tvrde Raportovi izvori i prije nego što je Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH ovih dana raspisalo konkurs za predsjednika Suda BiH,  Milan Tegeltija , bivši predsjednik Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća i Dodikov saradnik , počeo je praviti križaljke prema kojima bi se kao kandidati za predsjednika Suda BiH pojavili njegovi  puleni ili bolje rečeno 'spavači' u Državnom sudu. 

Ko su mogući Tegeltijini i Dodikovi favoriti

Na čelu Tužilaštva BiH nalazi se Milanko Kajganić kao Srbin, dok državno Ministarstvo pravde vodi Davor Bunoza (HDZBiH) kao Hrvat. S obzirom na ove pozicije, fotelja predsjednika Suda BiH sada neupitno pripada Bošnjacima. Svjesni da na to mjesto ne mogu progurati Srbina ili Hrvata, tandem Dodik-Tegeltija pokrenuo je plan B, odnosno naći u Sudu BiH sudiju bošnjačkog imena  koje će formalno zadovoljiti ustavnu kvotu, a suštinski raditi za Dodikove interese.

Dodikovu i Tegeltijinu operaciju 'podobni Bošnjak' prema tvrdnjama naših sagovornika otežava mogućnost da se na konkurs za tu poziciju prijavi Minka Kreho, aktuelna v.d. predsjednice Suda BiH koja je na toj funkciji od decembra 2023. godine nakon što je dotadašnji predsjednik Ranko Debevec suspendovan sa funkcije uslijed hapšenja u akciji Tužilaštva BiH.

Fotelja predsjednika Suda BiH ključna je Dodikova meta, jer onaj ko je kontroliše ima presudnu moć nad raspodjelom najosjetljivijih predmeta. On sastavlja sudska vijeća i raspoređuje sudije u  Krivično i Apelaciono odjeljenje.

Ta moć predsjedniku Suda BiH omogućava da ojača, usmjeri ili potpuno uguši procese protiv najviših državnih funkcionera. Za političke lidere, imati svog čovjeka na ovoj poziciji ne znači samo uticaj, već i imunitet ako ne od krivičnog gonjenja, a ono u visokom stepenu sigurno od presuda.

Raportovi izvori pojašnjavaju da Tegeltija ovu operaciju vodi u dva  pravca  i to kroz aktiviranje kandidata koji vuku veze iz njegove vladavine pravosuđem od 2014. do 2020. godine.

S jedne strane, teren se 'opipava' kažu naši sagovornici  sa jednim iskusnim  sudijom iz Apelacionog odjeljenja Suda BiH.

Riječ je o autoritetu koji bi u javnosti i kod stranaca lako prošao 'pod plaštom' struke i profesionalizma,  a navodno  je riječ o sudiji koji je karijerni uspon doživio u vrijeme dok je Tegeltija držao vertikalu moći i zahvaljujući dobrim odnosima s tadašnjim čelnikom VSTV-a.

Zašto im je smetnja Minka Kreho

S druge strane, kao rezervni plan, za kandidatkinju za predsjednicu Suda BiH priprema se navodno jedna izuzetno ambiciozna sutkinja koja je u Državni sud ušla u masovnim konkursnim talasima na samom zalasku Tegeltijinog mandata.

U oba slučaju, naizgled je riječ o nositeljima pravosudnih funkcija  koia nemaju  hipoteke, što ih čini u očima međunarodne zajednice u BiH čini 'idealnim osvježenjem', a u stvarnosti, kažu Raportovi izvori, radi se o Tegeltijinim dužnicima i osobama koje se i danas ubrajaju u njemu bliske osobe.

Nasuprot  Tegeltijinim, skrivenim favoritima iz sjene, zdravi dio pravosuđa u BiH priželjkuje da se na konkurs prijavi aktuelna v.d. predsjednica Minka Kreho.

Za razliku od imena koja se pokušavaju izvući iz lobističkih krugova, Kreho je u Sudu BiH još od  2007. godine. Unutar Državnog suda,  ona slovi za autonomnu figuru koja ne duguje ništa glasačkim paketima iz  Tegeltijinog perioda.

Jedina nejasnoća na koju su ukazivali i probosanski državni parlamentarci koje su slali i u svojim upitima prema Sudu BiH je ta zašto Kreho nije otvoreno razjasnila sve nedoumice o pravosudnom tretmanu Milorada Dodika i ostalih osumnjičenih za napad na ustavni poredak BiH u julu 2025. godine kada su se faktički kao VIP  gosti,a ne kao osumnjičenici pojavili u kompleksu pravosudnih institucija BiH u Sarajevu odakle su, uprkos tome što su prije toga bili bjegunci,  izašli rasterećeni svake odgovornosti.

No, u tom kontekstu naši izvori ističu da to ne znači da se Kreho može dovesti u vezu s bilo kojom politikom, nego više možda s nedostatkom odlučnosti ili hrabrosti da kaže ko je za takav tretman bio odgovoran.

U prilog tome, kažu idu i tvrdnje da je u stvari eventualna prijava na konkurs Minke Kreho glavna prepreka Dodiku i Tegeltiji da osiguraju gotovo nesmetan  prolaz za kandidate na koje oni tipuju.

Jer, ako se prijavi Kreho, njena biografija, znanje i iskustvo su daleko iznad onog koje imaju sudije čije imenovanje bi odgovaralo Dodiku.

Na koga Dodik i Tegeltija mogu računati u VSTV-u

No, njihova igra je i dalje opasna, jer općepoznato je da znanje, sposobnost i iskustvo u BiH često budu potisnuti zbog podbnosti kandidata za bilo koju funkciju.

Zato, već se prave računice o glasanju u VSTV-u o novom predsjedniku Suda BiH.

Ako kandidat prođe bodovni filter na konkursu, potrebno  je osigurati prostu većinu od  osam glasova, unutar Vijeća koje broji petnaest članova. U aktuelnom sastavu VSTV-s sjedi šest Bošnjaka, pet Srba, tri Hrvata i jedan član iz reda Ostalih.

Opasni politički lobisti iz Banje Luke ne mogu računati znači na homogeni glasački blok, ali matematika ostavlja jasan prostor za kalkulacije.

Naši izvori kažu da Dodik i Tegeltija sigurno 'pritišću' pet članova VSTV-a  iz RS i  zahvaljujući  partnerstvu SNSD- i HDZBiH  Dodik zajedno s Tegeltijom računa da mogu računati na dio glasova iz hrvatskog korpusa ili reda Ostalih, pa sve rade  da 'dobace'  do magične cifre osam.

 Stoga će  tražiti pukotine unutar probosanskog dijela Vijeća, gdje bi pridobijanje ili suzdržanost samo jednog ili dva glasa od ukupno šest bošnjačkih članova u potpunosti preokrenulo ishod u korist banjalučkog skrivenog favorita.

Zato naši izvori očekuju da će se u narednim sedmicama, 15 članova VSTV-a naći  pod nezapamćenim pritiskom. Glasanje za prvog čovjeka državnog suda biće konačni test koji će pokazati da li je Tegeltijin sistem ikada stvarno napustio palatu pravosuđa, ili je samo čekao pravi trenutak i pravog, podobnog Bošnjaka  za nastavak svog utjecaja.

Uz ove informacije, treba podsjetiti da se predsjednik Suda BiH može birati isključivo iz reda kandidata koji su već sudije Suda BiH.

Kako je oteta bošnjačka pozicija data Debevcu

A, da bi se razumjela prljava igra koja se trenutno odvija, treba podsjetiti na najveći apsurd i pravni manevar u historiji bh. pravosuđa .

 Način na koji je Ranko Debevec, bivši predsjednik Suda BiH  došao na ovu funkciju u decembru 2016. godine. U tom trenutku, fotelja predsjednika Suda BiH trebala je također pripasti Bošnjaku, a glavni favorit bio je sudija Izo Tankić. Međutim, tadašnji šef VSTV-a Milan Tegeltija pod svaku cijenu je želio srušiti bošnjačkog kandidata . Tada je 'iz  šešira'  izvučen Ranko Debevec, koji je Tegeltiji poslužio kao savršen paravan.

Izjasnivši se kao Ostali, odnosno iz reda Jevreja, Debevec je pravno eliminisao bošnjačkog kandidata iz trke, a Tegeltija je tim manevrom zacementirao kontrolu nad državnim sudom.

Isti taj  inžinjering ponovio se i u januaru 2023. godine, kada je Debevec ponovo izabran na novi šestogodišnji mandat, i to kao jedini prijavljeni kandidat.

Činjenica da na konkursu za najmoćniju pravosudnu poziciju u državi nije imao niti jednog protivkandidata bila je rezultat političkog pakovanja i stvaranja atmosfere zaključanih vrata unutar samog Suda BiH.

Ostale sudije Suda BiH, kako tvrde Raportovi sagovornici  jednostavno nisu željele da se prijavljuju, troše kredibilitet i izlažu riziku zamjeranja čovjeku koji će im nakon formalne procedure ostati šef, pa je Debevec lako došao do novog mandata, koji ipak nije priveo kraju, prije svega jer je umislio da je nedodirljiv i previše otvoreno je nezakonito i bahato djelovao.

No, upravo sve ove činjenice pokazuju koliko je važno da se izbor novog predsjednika Suda BiH provede transparentno i da se osujete 'prljave igre' koje bi na čelo ove važne institucije dovele kadar Milorada Dodika.