Kada je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik 4. avgusta u Mrkonjić-Gradu, sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, "vatreno" govorio na centralnoj manifestaciji obilježavanja 30 godina od hrvatske akcije "Oluja", malo ko je razmišljao o izbornim pravilima.
Ipak, sagovornici Radija Slobodna Evropa, smatraju da bi taj, ali i Dodikovi slični nastupi morali biti "pod lupom" Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine zbog mogućeg kršenja izbornih pravila pred opšte izbore, zakazane za 4. oktobar.
Razlog je, sa jedne strane govor kojim se postiže stranačka promocija kroz "homogenizaciju" biračkog tijela, a sa druge strane i "potencijalna zloupotreba javnih resursa", jer Dodik učestvuje na događajima koje organizuju ili finansiraju javne institucije.
Pri tome, godina dana je prošla kako Dodik više ne obavlja niti jednu javnu funkciju, nakon što je smijenjen sa mjesta predsjednika entiteta Republika Srpska jer je pravosnažno osuđen na zatvorsku kaznu, koju je otkupio, te šest godina zabrane političkog djelovanja.
Transparency International u BiH za Radio Slobodna Evropa ističe kako se ime Milorada Dodika nalazi u nekoliko od njihovih 26 prijava za preuranjenu izbornu kampanju. U toj organizaciji navode i kako su evidentirali više od 1.200 slučajeva preuranjene kampanje i drugih kršenja izbornih pravila.
Istovremeno tvrde i da CIK BiH ne kažnjava djela na način kako je to činjeno u ranijim izbornim ciklusima, da slučajeve posmatraju "dosta blaze".
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine do početka avgusta izrekla je 38 novčanih kazni zbog kršenja Izbornog zakona, najviše zbog preuranjene kampanje pred Opšte izbore zakazane za 4. oktobar.
Dok u Transparencyju upozoravaju na javne tribine političkih stranaka, promociju infrastrukturnih projekata i nastupe političkih lidera na događajima koje organizuju institucije, iz CIK-a za Radio Slobodna Evropa odgovaraju da "svaki predmet razmatraju pojedinačno i u skladu sa zakonom".
Dodik kao primjer različitih tumačenja
Trebalo bi detaljno analizirati Dodikov govor na obilježavanju Oluje, ali i svim drugim događajima, kako bi se utvrdilo da li ima kršenja izbornih pravila, ističe za RSE bivši član CIK-a Vehid Šehić.
"Sve zavisi od toga šta govori. Zato je jako bitno analizirati govor, da vidimo da li se tu tačno mogu pronaći elementi nezakonite kampanje. Evo, i sada je on govorio sve što iskoristi da bi napravio homogenizaciju svog biračkog tijela. I sve radi na etničkom principu koji je prisutan.
Kada bismo analizirali govore, evo sada i oko Oluje ili nekih drugih stvari, vidjećete da se to zloupotrebljava i za predstojeće izbore, da se podižu nacionalne tenzije. Znate, onda su ljudi tu jako osjetljivi, naročito u Bosni i Hercegovini", naveo je Šehić.
Ožegović ističe da se "slabosti" u odlučivanju CIK-a vidi i kroz druge nastupe Dodika.
Iako više ne obavlja nijednu javnu funkciju, Milorad Dodik je posljednjih mjeseci zajedno sa premijerom RS Savom Minićem, ministrima i drugim funkcionerima prisutan na brojnim javnim događajima, otvaranjima projekata i infrastrukturnim radovima.
"Imali smo nekoliko primjera gdje on hoda zajedno sa premijerom ili drugim rukovodiocima institucija koji mu daju prostor za političke govore u ovom periodu, gdje on u ime Vlade daje obećanja, uradiće se ovo ili ono", kaže Ožegović.
Prema njegovim riječima, jedan od takvih slučajeva bio je i nastup na Sokocu, gdje je Dodik govorio o budućim projektima i investicijama.
"CIK je ocijenio da tu nema prekršaja jer nije bilo direktnog poziva da se glasa za određenu političku stranku niti je utvrđeno da su projekti predstavljeni kao stranačka zasluga", navodi Ožegović.
Za Transparency je upravo takvo obrazloženje dokaz da se izborna pravila danas tumače drugačije nego ranije.
Prema riječima Ožegovića, među sličnim primjerima su i javne tribine Stranke demokratske akcije, lidera Bakira Izetbegovića u Travniku, veliki bilbord Pokreta Sigurna Srpska čiji je predsjednik Draško Stanivuković u Banjaluci, kao i skupovi koje je Dodikov SNSD organizovao po banjalučkim naseljima.
"Stranka demokratske akcije organizovala je najmanje devet javnih tribina. Pokret Sigurna Srpska imao je veliki bilbord kojim poziva građane da mu se pridruže. SNSD je organizovao druženja po naseljima sa besplatnim sadržajima za građane. Ranije su takve stvari sankcionisane. Danas nisu", tvrdi Ožegović.
On smatra da CIK danas mnogo uže tumači pojam preuranjene kampanje.
"Sada se praktično smatra da nema prekršaja ukoliko građani nisu direktno pozvani da glasaju za određeni politički subjekt", kaže Ožegović.
Transparency International BiH navodi da je tokom prvog mjeseca monitoringa evidentirao više od 1.200 slučajeva koji se mogu smatrati zloupotrebom javnih resursa za potrebe kampanje.
