Iako budžeti rastu, broj zaposlenih u sigurnosnom sektoru u BiH je u padu, pokazala je analiza Centra za sigurnosne studije. Samo u prošloj godini broj službenika u Graničnoj policiji BiH sa 1.994 pao je na 1.854, u Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH taj broj je pao sa 873 na 803, dok SIPA treba imati 789, a konstantno joj nedostaje 50 – 70 službenika.
- Ovi podaci su sada drastičniji, s obzirom da je u toku još jedan odlazak ratnog kadra u penziju, što će svakako uticati na sposobnost agencija na državnom, ali i nižim nivoima vlasti da adekvatno odgovore svojim poslovima. Ni na državnom, ni na federalnom nivou nisu usvojeni zakoni koji bi omogućili određenom broju policajaca da malo duže rade, kako bi se premostio ovaj period. Vidjeli smo da je ministar Isak spomenuo da se dovodi u pitanje normalno funkcionisanje i zaštita građana, a evo već 2-3 godine slušamo upozorenja iz Granične policije BiH da je brojno stanje takvo da ne mogu kvalitetno zaštititi granice. Od ranije imamo podatak da je na svakih 25 kilometara po jedan policajac, pa su se dopunjavali iz MUP-a RS, Brčko Distrikta, Tuzlanskog kantona… Ta situacija danas je još teža – kaže za “Avaz” direktor Centra za sigurnosne studije, Denis Hadžović.
Veliki nedostak kadra
U odnosu na postojeće pravilnike o sistematizaciji radnih mjesta, popunjenost državnih policijskih agencija je ispod 80 posto, a u slučaju Granične policije, za koju važi novi pravilnik, kadrovska popunjenost je i ispod 50 posto.
Hadžović: Moguć sigurnosni kolaps. Screenshot/FTV
- O tome niko ne vodi računa, iako za ovaj problem znaju i parlamentarci, i Komisija za odbranu i sigurnost BIH. Vidjeli smo neke traljave pokušaje da se to unaprijedi, ali nema sistemskog djelovanja Vijeća ministara BIH koje mora usvojiti zakone. Da li politika igra ulogu da se dodatno devastiraju sigurnosne institucije, ili ima neke preče političke programe od sigurnosnih institucija. BiH ima potpisane međunarodne ugovore – EUROPOL, EUROJUST, FRONTEX … , s EU dijelimo sigurnosni prostor i izazove, pa umjesto da to kapitalizujemo, da se približavamo EU i NATO-u, politika u drugi plan stavlja borbu protiv organizovanog kriminala i zaštitu građana, a to pokušava zamagliti povećanjem budžeta – ističe Hadžović.
Veliki broj i na bolovanju
Zaključuje da je u mandatu sadašnjeg Vijeća ministara BiH sektor sigurnosti potpuno zapostavljen, što najbolje ilustrira podatak da državnim agencijama nedostaju stotine službenika.
- Kad uzmete da je uvijek 10-15 posto uposlenih na bolovanju, dolazimo do poražavajućeg stanja kad su u pitanju smjene, opterećenost trenutno zaposlenih. Ograničeni su kapaciteti obuke novih kadeta, Agencija za školovanje i stručno usavršavanje u Mostaru jednostavno nema kapacitet da prati potrebe nedostajućeg kadra. Ovakvim nečinjenjem nastavićemo daljnje urušavanje i bojim se da sve to u jednom trenutku može dovesti do apsolutnog kolapsa sistema – upozorava Hadžović.
