Odlazak sezonske radne snage sve veći problem: HoReCa upozorava na pad kvaliteta usluge
Odlazak sezonske radne snage iz ugostiteljstva postaje sve izraženiji problem u Banjaluci, ali i cijeloj Republici Srpskoj. Nedostatak radnika već utiče na kvalitet usluge i poslovanje lokala, a poslodavci sve češće ostaju bez kadra upravo u periodu najveće potražnje.
O razlozima i mogućim rješenjima ovog problema i trenutne situacije razgovarali smo sa Goranom Kurtinovićem, predstavnikom Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma HoReCa RS.
Trend koji direktno pogađa sektor
Odlazak radnika više nije sporadična pojava, već ozbiljan trend i, kako Kurtinović ističe, jedan od ključnih problema u ugostiteljstvu.
“Ne govorimo više o povremenom odlasku radnika, već o trendu koji direktno utiče na kvalitet usluge i stabilnost poslovanja. Tokom sezone, veliki broj radnika odlazi na primorje ili u zemlje EU, gdje su uslovi rada jednostavniji i finansijski privlačniji. To znači da domaći ugostitelji ostaju bez radne snage upravo kada je najpotrebnija”, kaže on.
Razlozi odlaska i posljedice
Jedan od prvih razloga za odlazak radnika su svakako finansijska sredstva, odnosno plate. Ipak, ključni problem je širi, iako su veća primanja važan motiv.
“Pored većih primanja, važan faktor je i percepcija sigurnosti i uređenosti sistema. Izazovi poput neformalnih primanja i osjećaja nedovoljne zaštite utiču na odluku radnika da traže stabilnije uslove rada u inostranstvu”, pojašnjava Kurtinović.
Posljedice su, kaže on, već vidljive u svakodnevnom radu, a odlazak radnika direktno utiče na kvalitet usluge.
“Manjak radnika znači veće opterećenje za one koji ostaju, pad kvaliteta usluge i duže čekanje gostiju. Dugoročno, to utiče i na ukupnu sliku grada kao turističke destinacije”, istakao je Kurtinović.
Sistemski problem traži sistemska rješenja
On dodaje da odgovornost zbog odlaska radnika ne leži samo na poslodavcima, jer je riječ o sistemskom problem.
“Poslodavci jesu dio rješenja, ali nisu jedini uzrok. Postoji složen odnos između zakona, poreskog sistema, sive zone i nedostatka fleksibilnih modela zapošljavanja. Ako želimo stvarne promjene, u rješavanje ovog problema moraju se uključiti i institucije”, kaže Kurtinović.
Rješenja su, kako navodi, jasna.
“Rješenja moraju biti sistemska: jednostavnija prijava radnika, posebno sezonskih, transparentna i sigurna primanja, jače zdravstveno i socijalno osiguranje, ulaganje u obuku i razvoj kadra, te stvaranje sistema u kojem je lakše raditi legalno nego u sivoj zoni”, navodi Kurtinović.
Uvoz radne snage kao rješenje?
Iako se uvoz radne snage često spominje kao rješenje, Kurtinović ističe da je to kratkoročna pomoć, ali ne i rješenje problema.
“Ako ne uredimo sistem za domaće radnike, isti izazovi će se pojaviti i sa stranom radnom snagom”, kaže on.
Takođe, dodaje da ukoliko se ništa ne promijeni može se očekivati pad kvaliteta usluge i slabija konkurentnost turizma.
“Ali ovaj problem može biti i prilika da konačno uredimo sektor i podignemo standarde”, napominje Kurtinović.
Poruka za radnike u ugostiteljstvu
Kurtinović, koji je i sam ranije bio radnik u ugostiteljstvu, ističe da nikada nije birao takvu vrstu rada i sezonske poslove.
“Smatram da su to često instant rješenja koja mogu kratkoročno pomoći, ali ne rješavaju suštinski problem. Važnije je raditi na izgradnji ličnog sistema – kontinuitetu primanja, razvoju znanja i dugoročnoj stabilnosti. Takođe, svako od nas treba kroz lični primjer da doprinese unapređenju profesije, jer samo tako možemo graditi održiv sektor”, savjetuje on.
Radnici u turizmu kao ambasadori destinacije
Na kraju, Kurtinović napominje da radnici u turizmu nisu samo radna snaga – oni su ambasadori naše destinacije.
“Ako njih ne zaštitimo i ne motivišemo, ne možemo očekivati ni ozbiljan razvoj turizma”, kaže on.
Takođe, dodaje da, uprkos naporima pojedinih poslodavaca, izazovi ostaju.
“Lično, u restoranu Milunka i drugim objektima u kojima učestvujem, trudimo se da radnicima obezbijedimo maksimalno korektne uslove rada i osjećaj poštovanja. Ipak, uprkos tome, i dalje se suočavamo sa odlaskom radne snage, što jasno pokazuje da je riječ o sistemskom problemu koji prevazilazi pojedinačne napore poslodavaca”, zaključio je Kurtinović.
