OBRATITE PAŽNJU: Osobe u zreloj životnoj dobi - oprez, ako imate ove simptome – odmah se obratite doktoru...
Prema podacima British Geriatrics Society, oko 40 posto osoba starijih od 65 godina redovito pati od nesanice, dok ih do 75 posto ima neki oblik poremećaja spavanja.
Profesor Jason Ellis iz Northumbria University upozorava da se starijim osobama često pogrešno sugerira kako je loš san 'normalan'. 'U 60-ima se povećava niz faktora ranjivosti – kronične bolesti, terapije, životni gubici. No to ne znači da je kvalitetan san nedostižan', ističe.
S godinama raste i rizik od problema s disanjem tokom noći, osobito uz porast tjelesne težine. Kod žena dodatni utjecaj ima menopauza jer pad estrogena i progesterona može narušiti stabilnost sna.
Razina melatonina, hormona koji regulira ciklus spavanja i budnosti, počinje opadati već nakon puberteta. Taj proces postupno mijenja strukturu sna. Od srednjih 20-ih smanjuje se udio dubokog sna ključnog za fizički oporavak. U kasnijoj dobi san postaje plići i osjetljiviji na buku, svjetlo i druge podražaje.
'Starije osobe i dalje trebaju sedam do devet sati sna, ali njegova kvaliteta može biti drugačija', napominje Lisa Artis iz The Sleep Charity.
S godinama dolazi do pomaka cirkadijalnog ritma pa se mnogi osjećaju pospano ranije navečer i bude se vrlo rano. Taj 'fazni pomak' čest je u starijoj dobi.
Promjene načina života, osobito odlazak u mirovinu, dodatno utječu na san. Nestanak dnevne rutine, češće drijemanje, manje kretanja i slabija izloženost dnevnom svjetlu mogu pogoršati noćni odmor.
Tablete za spavanje danas nisu prvo rješenje. Kod nesanice se često preporučuje kognitivno-bihevioralna terapija, usmjerena na promjenu navika i uvjerenja povezanih sa snom.
Kod apneje, poremećaja kod kojeg tokom noći dolazi do prekida disanja, može pomoći terapija kontinuiranim pozitivnim tlakom zraka (CPAP), koja održava dišne putove otvorenima. Stručnjaci zaključuju da je ključno prepoznati uzrok problema i prilagoditi terapiju. Kvalitetan san važan je za tjelesno zdravlje, mentalne sposobnosti i emocionalnu stabilnost u svakoj životnoj dobi.
Stručnjaci sve više naglašavaju važnost redovnog rasporeda spavanja. Nije presudno samo koliko spavamo, nego i kada odlazimo na počinak i budimo se. Ako promjene sna utječu na koncentraciju, raspoloženje ili svakodnevno funkcioniranje, savjetuje se razgovor s doktorom obiteljske medicine.