Glavobolja je jedna od najčešćih tegoba s kojima se svakodnevno susrećemo. Iako je često prolazna i bezazlena, ponekad može biti način na koji nam tijelo ukazuje da nešto nije u ravnoteži. Važno je prepoznati razliku između uobičajene glavobolje i one koja zahtijeva dodatnu pažnju.
Glavobolja je vrlo čest simptom i u najvećem broju slučajeva nije znak ozbiljne bolesti, ističe prof. dr.sci. dr. med. Aida Šehanović, specijalistkinja neuropsihijatrije u Općoj bolnici Medicana Sarajevo.
- U primarnim glavoboljama, kao što su migrena i tenzijska glavobolja, claster glavobolja, tu je glavobolja bolest, a ne posljedica nekog drugog poremećaja - navodi prof. dr. Šehanović.
Međutim, naglašava profesorica, postoje situacije kada glavobolju treba shvatiti ozbiljno.
- Posebno je važno obratiti pažnju ako se javlja iznenada i veoma intenzivno, ako je to ‘najgora glavobolja u životu’, ako se prvi put javlja u kasnijoj životnoj dobi ili ako se njen karakter značajno promijenio - rekla je prof. dr. Šehanović.
Osim toga, dodaje doktorica, treba ozbiljno shvatiti ukoliko je praćena neurološkim simptomima i to: "Slabošću ruke ili noge, poremećajem govora, vida, ravnoteže, gubitkom svijesti, konfuzijom – ili visokom temperaturom i ukočenošću vrata. Dakle, nije presudan samo intenzitet bola. Važni su način nastanka, prateći simptomi i promjena u odnosu na ranije glavobolje", govori prof. dr. Šehanović.
Intenzitet, mjesto i način na koji se glavobolja javlja, ističe profesorica dr. Šehanović, veoma mogu biti od pomoći, ali sami po sebi najčešće nisu dovoljni za postavljanje dijagnoze.
- Na primjer, kod migrene je bol često pulsirajući, srednje jak do jak, može biti jednostran, pojačava se fizičkom aktivnošću i često je praćen mučninom, povraćanjem ili osjetljivošću na svjetlost i zvuk. Kod tenzijske glavobolje bol je češće obostrani, pritisak ili stezanje – pacijenti ga često opisuju kao da imaju „obruč“ oko glave. Obično nije praćen izraženom mučninom - kaže prof. dr. Šehanović.
Dr. Šehanović dodatno naglašava da se treba biti oprezan sa pojednostavljenim pravilom da “mjesto bola govori koji je organ bolestan”.
- To nije uvijek tačno. Bol u čelu, potiljku ili iza oka ne znači automatski da je problem upravo na tom mjestu. Obrazac glavobolje - kako počinje, koliko traje, koliko često se javlja, šta je provocira i koji je simptomi prate - mnogo je značajniji od same lokacije bola - pojašnjava profesorica.
Budući da različite vrste glavobolja mogu imati različite karakteristike i uzroke, važno je znati prepoznati obrasce koji ih međusobno razlikuju. Nije svaka glavobolja migrena, ali ni svaka glavobolja koja se pojavi prvi put ne znači nužno ozbiljan zdravstveni problem.
- Najjednostavnije je posmatrati nekoliko karakteristika. Migrena je često pulsirajuća, srednje jakog do jakog intenziteta, često jednostrana, pogoršava se pri fizičkoj aktivnosti i može biti praćena mučninom, povraćanjem te preosjetljivošću na svjetlo i zvuk. Kod nekih pacijenata prije glavobolje postoji aura - na primjer bljeskovi pred očima, trnjenje ili prolazni poremećaj govora. Tenzijska glavobolja je obično obostrana, pritiska ili steže, najčešće je blaga do umjerena i ne mora značajno ograničavati svakodnevne aktivnosti. Često je povezana sa stresom, dugotrajnim sjedenjem, napetošću mišića i nedostatkom sna - pojašnjava razliku između migrene i tenzijske glavobolje prof. dr. Šehanović te navodi: "S druge strane, sekundarna glavobolja nastaje kao posljedica drugog zdravstvenog problema - na primjer infekcije, poremećaja krvnih sudova (npr. kod moždanog udara), povrede, određenih metaboličkih poremećaja ili drugih neuroloških i sistemskih bolesti. Zato je kod svake nove, neuobičajene ili promijenjene glavobolje važno napraviti dobru anamnezu i neurološki pregled, a tek na osnovu toga odlučiti da li su potrebne dodatne pretrage".
