Na novoj globalnoj ljestvici Passport Indexa, pasoš Bosne i Hercegovine našao se na 40. mjestu prema ocjeni mobilnosti. Iako bh. građani danas putuju znatno lakše nego prije desetak godina, podaci pokazuju da i dalje imamo znatno manju slobodu kretanja u poređenju sa susjedima, piše Guardian.
Ocjena mobilnosti pokazuje koliko je pasoš neke države jak za putovanja. U nju ulaze države i teritorije u koje se može ući bez vize, s vizom po dolasku, uz elektronsku autorizaciju putovanja ili brzu e-vizu.
Bosna i Hercegovina trenutno ima ocjenu mobilnosti 123, što naš pasoš svrstava na 40. poziciju. Drugim riječima, iako nam je omogućen bezvizni ulazak u brojne zemlje, za dobar dio svijeta bh. građani i dalje moraju prolaziti kroz klasične i često iscrpljujuće procedure vađenja viza u konzulatima.
Regionalno poređenje: Kaskamo za susjedima
U regionalnom poređenju, Bosna i Hercegovina i Srbija nalaze se daleko iza Hrvatske i Slovenije, koje su članice Evropske unije i Šengenskog prostora.
Hrvatska i Slovenija dijele visoko peto mjesto (zajedno s Rumunijom, Češkom, Slovačkom, Bugarskom i Estonijom), a njihovi pasoši su s ocjenom 172 trenutno jači čak i od američkog. Srbija je, s druge strane, osam mjesta ispred BiH, na 32. poziciji.
Svijet se otvara, ali ne za sve jednako
U posljednjih deset godina većina pasoša u svijetu postala je jača. Sve više država potpisuje sporazume o bezviznom režimu, pa građani sve većeg broja zemalja putuju lakše nego prije.
Iako se često stiče dojam da se svijet zatvara zbog jačanja krajnje desnice i strožih migracijskih politika, podaci o viznim režimima pokazuju drugačiji trend. Posebno snažan efekat ima bezvizni režim sa Šengenskim prostorom (koji obuhvata 29 evropskih zemalja). Među zemljama koje su zbog pristupa Šengenu posljednjih godina najviše napredovale na listi su Gruzija, Ukrajina i Kosovo.
Kina napreduje, SAD u padu
Ljestvica jasno oslikava i promjene u globalnim odnosima:
Kina se popela zahvaljujući većem otvaranju i novim bilateralnim sporazumima sa susjednim zemljama (poput Singapura).
SAD je ove godine pao za pet mjesta, na devetu poziciju. Razlog su recipročne mjere drugih država kao odgovor na strože američke vizne zahtjeve.
Ovo dokazuje da snaga pasoša nije stalna kategorija – ona se mijenja s diplomatskim odnosima, sigurnosnim procjenama i međunarodnim sporazumima.
Na dnu su Afganistan, Irak i Sirija
Dok građani Evrope mogu putovati relativno slobodno, za državljane mnogih zemalja svijet je i dalje uglavnom zatvoren. Na samom dnu liste nalaze se Afganistan, Irak, Sirija, Pakistan i Somalija. S afganistanskim pasošem bez vize se može putovati u samo tri zemlje.
Slab pasoš ne znači samo manje turističkih putovanja. On direktno ograničava školovanje, posao, liječenje, porodične posjete i profesionalne prilike. Ponekad može spriječiti i ostvarenje velikih životnih šansi, od odlaska na sportsko takmičenje do preseljenja zbog boljeg posla.
Zatvorena vrata Zapada
Passport Index mjeri i takozvanu gostoljubivost, odnosno koliko lako državljani drugih zemalja mogu ući u pojedinu državu, a tu se vidi ogroman nesrazmjer.
Zemlje poput SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda imaju izuzetno jake pasoše, ali su njihove granice za većinu stranaca strogo zatvorene. S druge strane, države poput Južnog Sudana, Nigerije ili DR Konga svojim građanima nude vrlo slabe pasoše, ali njihove vlade prilično lako primaju strane posjetioce.
Pasoši, stoga, nisu samo putne isprave. Oni su direktno ogledalo globalne nejednakosti: nekima granice gotovo da ne postoje, dok drugi za isto putovanje moraju dokazivati ko su, koliko novca imaju na računu i zašto uopće žele ući u neku zemlju.
