Kako je javio ovaj izdavač, glavni junak romana Milisava Savića je ostarjeli profesor koji se, razočaran u životu, ljubavi i politici, povlači iz grada, riješen da iza sebe ostavi svijet u kome je imao toliko uloga i koji ga je toliko puta iznevjerio.
"Dok je u osami, u staroj kući u šumi, duboko u unutrašnjosti i daleko od vreve političkog i kulturnog života, Savićev junak čita Homera i srpske epske pesme tražeći u njima uporište kakvo nije našao u svom svetu, kao i mogućnost razumevanja vlastitog vremena. Ali sticaj okolnosti, profesorovo i dalje živo sećanje na njegove nekadašnje studentske pobune, a možda najviše nova studentska buna odlučuju da se profesor uključi u svoju poslednju političku bitku", javili su iz "Arhipelaga".
Glavni i odgovorni urednik ove kuće Gojko Božović takođe je govorio o romanu.
"Nastao na tradicijama kritičke književnosti i smelog pretapanja prepoznatljive stvarnosti i imaginacije, dokumentarnosti i književne igre, novi Savićev roman protiče između književnosti i stvarnog iskustva, između Homera i modernog sveta, između srpskog epa i decenijskih političkih raspri, između sna i pobune, između rezignacije i borbe, između potrebe za slobodom i života u diktaturi, postavljajući pred čitaoca odlučna pitanja pristajanja i pobune, kritičkog mišljenja i nevoljnog povlačenja. Još jedno pitanje stoji pred čitaocima romana 'Čitajući Homera, poslednji put': da li sporedni Homerovi junaci liče na naše savremenike?", kaže Gojko Božović. "Ne može se živeti bez priče", ističe na jednom mjestu pripovjedač romana "Čitajući Homera, poslednji put".
"Roman počinje zaključkom do koga je glavni junak došao četrdeset dana posle odlaska iz grada za koji je mislio da je konačan: 'Četrdesetog dana od bekstva iz zaraženog grada došao sam do zaključka: treba ga likvidirati.' Iznad svega toga, kao gorka suma životnog i društvenog iskustva, stoje reči glavnog junaka romana: 'Rodio sam se, odrastao i ostario u diktaturi'", zaključuje se u saopštenju "Arhipelaga".
