Obilježena 23 godišnjica ubistva premijera Srbije: Odata pošta Zoranu Đinđiću

Delegacija Demokratske stranke (DS) i građani odali su poštu Đinđiću polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća na njegovom grobu u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu.

Građani su u grupama i u tišini dolazili na Đinđićev grob i odavali poštu.

Poštu je odala i delegacija DS, koju je predvodio predsjednik te stranke Srđan Milivojević.

Predsjednik DS je kazao da je na jučerašnji dan, prije 23 godine, ubistvom Đinđića, pucano u slobodu i demokratski prosperitet naroda i demokratskog uređenja države.

"Pucano je u motor progresa Srbije i šansu da postanemo normalna država u kojoj se normalno živi", kazao je Milivojević, prenosi "Danas".

Rekao je da je važno da se svi sjete da nasljeđe Đinđića živi i da nije rasvijetljena politička pozadina njegovog ubistva, te naglasio da će DS na tome insistirati.

Vijence na grob položile su i delegacije SSP Dragana Đilasa i SDS Borisa Tadića.

Na mjestu gdje je prije 23 godine ubijen Đinđić, ispred bočnog ulaza u zgradu Vlade, vijenac je položio premijer Srbije Đuro Macut u pratnji ministara.

Na lenti u bojama srpske zastave je poruka "Dr Zoranu Đinđiću Vlada Republike Srbije".

Kod ulaza nalazi se ploča na kojoj piše: "Na ovom mestu 12. marta 2003. ubijen je predsednik srpske Vlade Zoran Đinđić, 1952-2003."

Na ploči su i njegove riječi, koje je izgovorio malo prije nego što je ubijen u atentatu: "Ako neko misli da će zaustaviti sprovođenje zakona i reformi tako što će mene ukloniti, onda se grdno vara."

Na jučerašnji dan prije 23 godine Đinđić je ubijen u dvorištu Vlade Srbije snajperskim hicima.

Atentator je pucao iz zasjede dok je Đinđić izlazio iz zgrade Vlade, a napad je zatekao brojne svjedoke. 

Đinđić je pogođen hicem u grudi, u dvorištu zgrade Vlade Srbije, u 12.25. Đinđić je odmah prevezen u Urgentni centar, gdje je pokušana reanimacija, ali premijer nije preživio napad. 

Nekoliko sati nakon što je Đinđić ubijen, u Srbiji je proglašeno vanredno stanje, koje je trajalo sve do 22. aprila te godine.

Ubrzo nakon atentata na Đinđića, policija je pokrenula veliku akciju "Sablja" i uhapsila više pripadnika tada raspuštene Jedinice za specijalne operacije (JSO) i članova "zemunskog klana".

Policija je u akciji "Sablja" uhapsila više od 11.000 osoba, među kojima pripadnike "zemunskog" i drugih kriminalnih klanova, političare, visoke vojne oficire, nosioce pravosudnih funkcija i neke estradne ličnosti.

Među glavnim počiniocima bili su Milorad Ulemek Legija, glavni organizator, i Zvezdan Jovanović, izvršilac atentata, koji su kasnije pravosnažno osuđeni na po maksimalnih 40 godina zatvora, prenijeli su ranije srpski mediji.

Ostali članovi grupe dobili su kazne od osam do 35 godina zatvora, uključujući Aleksandra Simovića, Miloša Simovića, Aleksandra Konstantinovića, Ninoslava Konstantinovića i Sretka Kalinića. 

Neki od osumnjičenih bili su u bjekstvu i kasnije su izručeni Srbiji, kao što se dogodilo sa Sretkom Kalinićem, koji je uhapšen u Hrvatskoj i prebačen u Beograd da izdrži kaznu.

Na suđenju 23. maja 2007. godine, Specijalni sud u Beogradu osudio je ukupno 12 osoba za učešće u atentatu, uključujući Ulemeka i Jovanovića, dok su ostali članovi grupe dobili različite kazne zavisno od uloge u zločinu.