Predsjednik Donald Tramp je do sada svoje vojne operacije u inozemstvu temeljio na pretpostavci da se mogu izvesti uz minimalne američke žrtve i ograničene ekonomske posljedice. Međutim, prvi dani rata u Iranu već ozbiljno dovode u pitanje ovu računicu, piše The New York Times.
Do sada je poginulo šest Amerikanaca, dok su zaljevski saveznici osjetili prve udare sukoba. Burze su nestabilne, cijene goriva rastu, a američka vojska, prema nekim procjenama, dnevno troši stotine miliona dolara. U Iranu je u zračnom napadu na osnovnu školu za djevojčice poginulo 175 osoba, izvijestili su lokalni zdravstveni zvaničnici i iranski državni mediji, dok Trampova administracija poručuje da istražuje tko je odgovoran za napad.
Iako kopnene snage još nisu raspoređene na iranski teritorij, administracija ne isključuje tu mogućnost. Ministar obrane Pit Hegset u srijedu je naznačio da sukob možda neće biti kratak.
- Ubrzavamo, a ne usporavamo. Upravo danas stiže još bombardera i borbenih aviona - izjavio je Hegseth novinarima.
Prethodne brze pobjede
Odluka o pokretanju novog vala raketnih udara na Iran, koji je počeo u subotu, uslijedila je nakon niza, kako smatra administracija, brzih vojnih uspjeha koji su ohrabrili Trampa.
Pod njegovim vodstvom, američka vojska je u kratkim akcijama uhitila venezuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, iznenadnim udarom napala iranska nuklearna postrojenja, gađala hutske militante u Jemenu, uništila brodove s drogom na Karibima te bombardirala ciljeve u Iraku, Nigeriji i Somaliji u okviru protuterorističkih operacija.
Sve te akcije izvedene su brzo i, prema ocjeni administracije, uspješno, uz niske troškove u američkim životima i resursima. No, rat koji su Sjedinjene Države i Izrael pokrenuli protiv Irana nosi rizik da preraste okvire brzih udara, posebno ako se administracija dublje uključi u pokušaj promjene režima.
Povratak američkog ratovanja
Zastupnik Džejson Krou, demokrat iz Colorada i bivši vojni rendžer koji je služio u Iraku i Afganistanu, upozorio je u srijedu da SAD ponovo kreće putem beskrajnih sukoba kakvima je i sam svjedočio, a protiv kojih se Trump zalagao tokom kampanje.
- Nakon biliona dolara, hiljada američkih života, desetljeća beskrajnog sukoba – praktično cijeli moj odrasli život, četvrt stoljeća američkog ratovanja – opet smo na istome - rekao je Crow.
- Donald Tramp je vodio kampanju na obećanju da će okončati ratove jer je znao da je to ono što Amerikanci žele, i još uvijek žele, a ipak, evo nas opet ovdje.
Tramp je pozvao narod Irana da "preuzme" svoju zemlju, ali nije podržao nijednu konkretnu grupu koja bi povela borbu protiv vlade. Od početka napada razgovarao je s kurdskim vođama, ali nije pristao na plan o njihovom naoružavanju radi svrgavanja iranske vlasti, potvrdila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt u srijedu.
Analiza troškova
- Trump je osoba koja voli jeftine i blistave pobjede, barem kako ih on vidi - kaže Džon Hofman, istraživač obrambene i vanjske politike na Institutu Cato.
- Sve što čujem od ljudi u administraciji i bliskih njoj jest da je nakon akcije protiv Madura bio u zanosu. Osjećao se na neki način nedodirljivim. Ali ovo je bitno drugačije od Venecuele. Troškovi se već gomilaju.
Hofman ukazuje na poginule američke vojnike te na rast cijena nafte i prirodnog plina.
- Cijene prirodnog plina u Europi porasle su za oko 40 posto, a situacija će se samo pogoršavati. Te cijene će nastaviti rasti - predviđa on.
S druge strane, Eliot Abrams, viši suradnik za bliskoistočne studije pri Vijeću za vanjske odnose, koji je radio za tri republikanska predsjednika uključujući Trampa, smatra da postoje velike koristi od eliminacije iranskih vođa i uništenja vojnih kapaciteta te zemlje.
- Dosadašnji trošak su životi američkih vojnika - rekao je Abrams.
- Ali koristi su, po mom mišljenju, goleme. Taj režim već više od 40 godina pokušava, a ponekad i uspijeva, ubijati Amerikance - Abrams tvrdi da američke žrtve mogu ostati na niskoj razini ako Tramp ne pošalje kopnene snage.
Veliki rizik
Desetkovani iranski režim, zaključio je, u konačnici je u interesu Amerike i njenih saveznika.
- Čak i ako ostaci režima opstanu na vlasti, ostat će bez nuklearnog programa, praktično bez programa balističkih projektila i bez ikakve sposobnosti projiciranja moći u regiji - dodao je.
No, Hofman nije tako uvjeren i upozorava da bi destabilizirani Iran mogao predstavljati ogroman rizik za Ameriku i njene saveznike.
- Ako je plan zaista naoružati etničke separatističke grupe i pokušati balkanizirati Iran, to ne samo da bi bio posrednički rat razmjera kakav SAD još nisu vodile na Bliskom istoku, nego bi nametnuo i goleme troškove cijeloj regiji - rekao je.
U takvom scenariju, dodaje Hofman, "vjerojatno govorimo o masovnim izbjegličkim valovima i o vremenu i prostoru za grupe poput ISIS-a da ponovno ojačaju".
- To su grupe koje se hrane haosom. Time se otvara Pandorina kutija.