Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), Rafeal Grosi (Rafael Grossi) izjavio je u petak pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija da bi upotreba nuklearne energije do 2060. godine mogla porasti više nego trostruko.
U godišnjem izvještaju IAEA-e Grosi je naveo da će rast potražnje pokretati sve veća elektrifikacija, razvoj podatkovnih centara za vještačku inteligenciju te rastuće potrebe tehnoloških kompanija za pouzdanim izvorima energije s niskim emisijama ugljika.
Nuklearna energija
Prema njegovim riječima, sve više država prepoznaje nuklearnu energiju kao važan faktor u jačanju energetske sigurnosti. Istakao je da ona po značaju može biti ravnopravna solarnoj energiji te da predstavlja sigurniju opciju u odnosu na druge izvore energije.
Grosi je iznio i podatke o trenutnom doprinosu nuklearne energije globalnoj proizvodnji električne energije.
- U 2025. godini više od 400 operativnih reaktora u više od 30 zemalja proizvelo je 10 posto globalne električne energije i četvrtinu električne energije s niskim emisijama ugljika - izjavio je direktor IAEA-e.
Dodao je da se širom svijeta trenutno gradi više od 60 novih nuklearnih reaktora, dok su procjene budućeg razvoja nuklearnih kapaciteta značajno povećane.
Rastuće potrebe
Rastuće potrebe za električnom energijom, posebno zbog razvoja umjetne inteligencije i velikih podatkovnih centara, mogle bi dodatno ubrzati ulaganja u nuklearnu infrastrukturu.
Osim civilne upotrebe nuklearne energije, Grosi je govorio i o sigurnosnim izazovima povezanim s nuklearnim programima Irana i Sjeverne Koreje, kao i o prijetnjama koje rat u Ukrajini predstavlja za nuklearna postrojenja.
Osvrnuo se i na izvještaje prema kojima pojedine druge države razmatraju mogućnost nabavke nuklearnog oružja.
Govoreći o Iranu, Grosi je istakao da je obavljen neophodan tehnički posao za postizanje diplomatskog sporazuma te pozvao uključene strane da nastave pregovore. Naglasio je da Međunarodna agencija za atomsku energiju mora imati ključnu ulogu u provjeravanju i nadzoru eventualnog dogovora.
Sve veće potrebe
Kada je riječ o Sjevernoj Koreji, upozorio je da njen nuklearni program, koji se razvija bez nadzora IAEA-e, pokazuje kakve posljedice mogu nastati kada se ne poštuju rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Posebnu pažnju Grosi je posvetio situaciji u Ukrajini, izdvojivši nuklearnu elektranu Zaporožje, najveću nuklearnu elektranu u Evropi.
Upozorio je da se postrojenje i dalje nalazi u nesigurnom položaju zbog čestih prekida vanjskog napajanja električnom energijom, ograničenih zaliha dizela za rezervne generatore i vojnih aktivnosti koje predstavljaju prijetnju elektrani i njenim zaposlenima.
Naglasio je da zaštita nuklearnih postrojenja tokom oružanih sukoba mora ostati jedan od prioriteta međunarodne zajednice kako bi se spriječile moguće katastrofalne posljedice.
Pozitivna ocjena
Grosi je pozitivnim ocijenio i napredak u razjašnjavanju pitanja povezanih s nuklearnim aktivnostima Sirije, koja su gotovo dvije decenije bila predmet neizvjesnosti.
Taj napredak povezao je sa saradnjom s vladom privremenog predsjednika Ahmeda al-Šare (Ahmad al-Sharaa), nakon što je režim Bašara al-Asada (Bashar al-Assad) svrgnut u decembru 2024. godine.
Izvještaj IAEA-e tako ukazuje na dvije paralelne tendencije: sve veći značaj nuklearne energije u zadovoljavanju globalnih energetskih potreba, ali i trajne izazove povezane s nuklearnom sigurnošću, međunarodnim nadzorom i širenjem nuklearnog oružja.
