Novi trend: Umjesto nekretnina, kupuju rizične kriptovalute
Stalan posao, vlasništvo nad nekretninama, siguran put do penzije – za njih su mnogo teže dostižni.
Osjećaj da su tradicionalni ekonomski modeli na neki način obesmišljeni oblikovao je među mlađim generacijama drugačiji odnos prema novcu i stav: „Ako je sistem neizvjestan, zašto igrati po pravilima koja više ne garantuju pozitivan ishod“.
Posljedica toga je pojava koja je u ekonomiji dobila naziv finansijski nihilizam – praksa odustajanja od ideje da postoje pouzdani obrasci koji vode ka ekonomskoj sigurnosti. Umjesto toga, sve je više onih koji biraju brze i rizične puteve, ne zato što vjeruju da su bolji, već zato što im se čine kao jedini preostali.
Za razliku od prethodnih generacija, mladi danas sve češće ulažu u visokorizične instrumente poput kriptovaluta ili tzv. „meme“ akcija, dok tradicionalni oblici ulaganja ostaju po strani. Prema analizama Svjetskog ekonomskog foruma, značajan dio generacije Zed drži veliki udio svoje imovine u takvim instrumentima, izvan domašaja klasičnih monetarnih mehanizama.
Prognoze Bank of America predviđaju da će ova generacija do 2035. godine biti najveća i najbogatija u istoriji, ali i da će redefinisati pojam savremenog potrošača. Njihovi prihodi mogli bi dostići 36 biliona dolara u narednih pet godina, odnosno čak 74 biliona dolara do 2040. godine.
Istovremeno, riječ je o generaciji koja bilježi snažan rast potrošnje. Sa 2,7 biliona dolara u 2024. godini, potrošnja bi do 2030. mogla dostići 12,6 biliona dolara. Posebno su izraženi izdaci za zabavu i putovanja.
S druge strane, uprkos višem nivou obrazovanja, mladi sve teže pronalaze stabilno zaposlenje. Nezaposlenost među novim učesnicima na tržištu rada porasla je za više od devet odsto u 2025. godini, što dodatno povećava nesigurnost.
„Kada najveći dio tržišta rada poručuje mladima da samo uzak skup zanimanja vodi ka finansijskoj sigurnosti, logično je da ostatak generacije traži alternativne putanje. Neki odlaze u inostranstvo, neki mijenjaju struku, a neki se okreću špekulativnim ulaganjima kako bi nadoknadili ono što plata ne može da im pruži“, kaže Miloš Erić, profesor ekonomije.
On dodaje da se danas pojam „posla u struci“ značajno promijenio.
„Mnoge karijere više nisu linearne. Obuhvataju više oblasti i znanja, a tržište rada sve manje prati formalne granice zanimanja“, ističe Erić.
Kupovina prve nekretnine decenijama je bila simbol ulaska u srednju klasu. Danas je, posebno u razvijenim zemljama, taj put gotovo zatvoren.
„Stan od 250.000 evra danas predstavlja skoro 30 godišnjih zarada. U takvim uslovima jasno je zašto mladi odustaju od tog cilja“, kaže Erić.
On naglašava da je kod nas situacija dodatno specifična zbog kulturnih faktora, jer mladi kasnije napuštaju porodični dom, ali i zbog strukture tržišta.
„Mladi danas pribjegavaju rizičnijim ulaganjima ili potpuno odustaju od investiranja i fokusiraju se na kratkorošnu potrošnju. Gubi se dugoročna finansijska perspektiva“, kaže Aleksa Dokić.
On dodaje da su visoke cijene, inflacija i ograničene plate dovele do osjećaja da „igra nije fer“.
„Mladi su zaključili da tržište ne radi u njihovu korist. Zbog toga su spremniji da mijenjaju poslove, ali i način upravljanja novcem“, ističe Dokić.
Prema riječima Erića, finansijski nihilizam zapravo je posljedica gubitka povjerenja.
„Kupovina rizičnih kriptovaluta nije rezultat uvjerenja da će donijeti siguran profit, već zaključka da klasični putevi više ne funkcionišu. Ljudi imaju osjećaj da nemaju šta da izgube“, kaže on.
Stručnjaci upozoravaju da ovaj trend može imati ozbiljne posljedice.
„Što je više ulaganja izvan sistema banaka, to je manja efikasnost monetarne politike“, objašnjava Dokić.
Erić dodaje da novac koji odlazi u kriptovalute ne može biti iskorišten za razvoj domaće ekonomije.
„Svaki evro koji izađe iz sistema je evro manje za investicije u realni sektor“, ističe.
Ipak, Dokić smatra da finansijski nihilizam nije samo problem, već i trend kojem se tržište mora prilagoditi.
„Bićemo svjedoci stvaranja velikog broja novih milionera. Mladi će pronaći nove načine da zarade i plasiraju svoje ideje, često van tradicionalnih okvira“, zaključuje on, prenosi Nin.rs.
