Mađarska nova vlast pokrenula je potpunu reviziju kontroverznog projekta proširenja nuklearne elektrane Paks, jednog od ključnih sporazuma koji je bivši premijer Viktor Orban sklopio s Rusijom.
Premijer Peter Mađar (Péter Magyar) izrazio je ozbiljne sumnje u opravdanost projekta Paks II, koji predviđa izgradnju dva nova nuklearna reaktora uz učešće ruske državne kompanije Rosatom.
Dodatnu zabrinutost izazvali su ekstremne vrućine i suša. Zbog rekordno niskog vodostaja Dunava proizvodnja u postojećoj nuklearnoj elektrani Paks pala je na nešto više od deset posto kapaciteta. Elektrana inače proizvodi oko trećine električne energije potrebne Mađarskoj.
- Ovi planovi su prihvaćeni uprkos činjenici da se u svijetu više ne grade nuklearne elektrane koje ne rade sa zatvorenim sistemom hlađenja i koje su ovoliko izložene uticajima okoliša - rekao je Mađar, prema navodima mađarskih medija.
Rosatom tvrdi da radovi napreduju
Generalni direktor Rosatoma Aleksej Lihačov poručio je da ruska kompanija i dalje poštuje predviđene rokove za izgradnju dva nova reaktora.
Prema njegovim riječima, priprema betona za Blok 5 završena je više od 80 posto, dok radovi na Bloku 6 također napreduju. Komponente za reaktore već se proizvode.
Lihačov je poručio da je Rosatom spreman razgovarati s novom mađarskom vladom, ali je naveo da kompanija od nje još nije dobila konkretna pitanja.
Mađar je, međutim, nekoliko sati kasnije osporio takve tvrdnje.
On je podsjetio da je prema prvobitnom ugovoru Paks II trebao biti završen do 2024. godine. Umjesto toga, Mađarska je, prema njegovim riječima, potrošila oko 1.000 milijardi forinti, odnosno približno 2,8 milijardi eura, dok se na lokaciji trenutno nalaze uglavnom infrastrukturni radovi i veliki betonski objekti.
- Zaista ne vidim da su se pridržavali ugovora - rekao je Mađar.
Njegova vlada sada provjerava kompletan projekat, uključujući njegovo finansiranje, ugovorne obaveze i sistem hlađenja.
Posao vrijedan milijarde eura
Projekt Paks II dogovoren je 2014. godine u Moskvi između tadašnjeg mađarskog premijera Viktora Orbana i ruskih vlasti. Rosatom je dobio posao izgradnje dva nova reaktora, dok je Rusija ponudila do deset milijardi eura državnog finansiranja.
Orban je ovaj sporazum svojevremeno opisao kao „posao stoljeća“.
Međutim, projekat je godinama bio predmet političkih i ekonomskih kontroverzi, posebno zbog bliskih veza Budimpešte i Moskve.
Nova mađarska vlast sada želi utvrditi koliko je dosadašnji projekat koštao, šta je realizirano i da li su uslovi ugovora ispoštovani.
Problem s hlađenjem dodatno je došao u prvi plan zbog ekstremnih vremenskih uslova. Sličan problem zabilježen je i u Rumuniji, gdje je zbog niskog vodostaja Dunava ugašen drugi i posljednji funkcionalni reaktor nuklearne elektrane Cernavoda.
Nizak nivo rijeke tako je otvorio i šire pitanje sigurnosti nuklearnih elektrana koje zavise od dostupnosti vode za sisteme hlađenja.
