Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine, ušla je u treću deceniju rada bez ijedne dodijeljene koncesije i još nije 'proradila', ali zato pravi višemilionske troškove u budžetu. Prema revizorskom izvještaju za 2025. godinu, ova komisija raspolagala je s budžetom od 1,4 milion KM a 612.303 KM su potrošene na plate zaposlenih, za koje niko ne zna šta rade, piše Raport.
Osim visokih plata, uposlenici su dobili i još ukupno 120.547 KM, za druge troškove, dok je za zakup prostora i opreme u Banjoj Luci za godinu izdvojeno 71.040 KM.
Jasno je da najveći dio budžeta Komisija troši na održavanje same sebe i valjda je u ovom sastavu i jedini cilj njenog postojanja da plaća članove kojima je istekao mandat.
Takav sastav Komisije godinama je nezakonit, a SNSD uz pomoć HDZ-a BiH ne da da se ovaj problem riješi, pa kriza u toj instituciji ne samo da ima kontinuitet, nego i produbljivanje.
Naime, Komisija i dalje funkcioniše sa četiri člana, iako zakon propisuje sedam, uz narušenu teritorijalnu zastupljenost i višegodišnje isteke mandata.
Tako su i revizori konstatirali da iako je propisano da sastav Komisije mora odražavati ravnomjernu zastupljenost Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, trenutni sastav čini jedan član iz Federacije BiH, tri člana iz RS, dok Brčko distrikt nema nijednog predstavnika.
Vremešnim članovima je sve lakše uz primanja od nekoliko hiljada KM
U aktuelnom sastavu su Milomir Amović, koji je ujedno i predsjednik Komisije, te članovi Đoko Slijepčević, Mensur Šehagić i Anto Matić. Prema ranije objavljenim podacima, Amović, Slijepčević i Šehagić odavno su ispunili uslove za penzionisanje, ali i dalje obavljaju funkcije u instituciji čiji mandat traje bez jasno definisanog kraja.
Iako su sa zvanične stranice Komisije uklonjeni raniji podaci o članovima koji su sadržavali i podatke o godini rođenja, te fotografije članove, ne može se s preciznošću reći koliko članovi komisije imaju godina, no u javnosti je ranije objavljen podatak da ima članova koji imaju i preko 80 godina.
S obzirom da ništa ne rade, jasno je da članovima koji su u poodmakloj životnoj dobi i nije teško što su još uvijek zaposleni, a svaka tegoba kompenzirana im je kroz visoke plate koje su još davno premašivale 3.500 KM.
Kriza novih i zakonitih imenovanja u ovu Komisiju traje godinama i direktno je vezana za političke odluke na državnom nivou.
Revizorski izvještaj navodi da je postupak imenovanja novih članova Komisije za koncesije BiH, pokrenut na osnovu odluke iz decembra 2023. godine, formalno ušao u proceduru tokom 2024. godine, kada je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH raspisalo konkurs i u septembru 2024. dostavilo rang-listu kandidata Vijeću ministara BiH.
Međutim, kako se dalje navodi, Vijeće ministara BiH je na sjednici održanoj 16. juna 2025. godine poništilo cjelokupnu konkursnu proceduru, uz obrazloženje da nijedan kandidat nije dobio potrebnu podršku. Nakon toga je 16. decembra 2025. donesena nova odluka o kriterijima i imenovanju komisije za provođenje konkursne procedure, koja je objavljena u februaru 2026. godine, a Ministarstvo je potom ponovo raspisalo konkurs, koji je u vrijeme obavljanja revizije još uvijek bio u toku.
Pokušaji SNSD-a da ugasi Komisiju dok u nju 'hrle' njihovi kadrovi
Paralelno s ovim blokadama, traju i pokušaji SNSD-a da potpuno ugase ovu komisiju. No, njihovi razlozi nisu u tome što imaju nešto protiv nerada ove komisije, jer su i kadrovi SNSD-a i oni koje su oni imenovali u tu komisiju doprinijeli umnogome tome da ona nikada ne zaživi u pravom obimu i kapacitetu.
Ova komisija SNSD-u smeta jer je državna institucija i jer bez njene saglasnosti nema ni dozvola za projekte u entitetu RS.
Koncesije o kojima bi trebala odlučivati ova komisija se odnose na dozvole za državnu imovinu, pa ih stoga SNSD želi potpuno ignorisati, jer takvu imovinu negiraju.
U tom kontekstu treba podsjetiti da se Komisija za koncesije BiH bila našla i pod lupom pravosudnih institucija zbog neprovođenja odluke Ustavnog suda BiH koja se odnosila na spor između države BiH i entiteta RS oko dodjele koncesija za izgradnju hidroelektrana 'Buk Bijela', 'Foča' i 'Paunci' na rijeci Drini.
Ustavni sud je još 2021. godine utvrdio da postoji spor između države i entiteta te naložio Komisiji da ga riješi u zakonom predviđenoj proceduri. Međutim, ni nakon isteka prvobitnog roka od tri mjeseca, a potom ni nakon dodatnog roka od šest mjeseci, Komisija nije donijela odluku.
Zbog toga je Ustavni sud početkom 2024. godine predmet dostavio Tužilaštvu BiH, koje je od Komisije i Suda BiH zatražilo dokumentaciju. Ipak, kako je ranije potvrđeno Raportu, Tužilaštvo BiH na čelu s Milankom Kajganićem je 26. juna 2024. godine donijelo naredbu o neprovođenju istrage, čime je slučaj zaključen bez utvrđivanja eventualne odgovornosti za neizvršavanje odluke najviše sudske instance u državi.
Iza ovog spora nalazio se projekat izgradnje tri hidroelektrane na Drini, procijenjen na više od 850 miliona KM, za koji je Ustavni sud BiH ranije ocijenio da otvara pitanje državne imovine i odnosa nadležnosti između Bosne i Hercegovine i RS. Upravo zbog toga Komisija za koncesije BiH bila je određena kao institucija koja je trebala dati konačan odgovor na spor između države i entiteta, ali taj postupak nikada nije okončan.
SNSD bi stoga ovu komisiju doveo do gašenja kako bi o pitanjima, poput projekta Buk bijela odlučivala entitetska komisija.
Istovremeno na ranije poništeni konkurs za članove Komisije iz RS mahom su se bili prijavili kadrovi bliski upravo SNSD-a, što je još jedan pokazatelj da je toj stranci i njenim kadrovima mrska država BiH koju negiraju,ali ne i njen novac, koji itekako priznaju.
Stimulacija s višegodišnjim kontinuitetom
U posljednjem izvještaju, revizori su dodatno ukazali i na nepravilnosti u javnim nabavkama u Komisiji, uključujući slučaj nabavke službenog vozila vrijednog 30.000 KM, u kojem su uočena odstupanja u tehničkim specifikacijama, neusklađenost rokova isporuke i činjenica da je vozilo plaćeno prije formalne primopredaje.
Revizorski izvještaj posebno izdvaja i praksu isplate stimulacija u Komisiji za koncesije BiH.
Prema nalazima revizije, jednom zaposlenom se od augusta 2023. godine redovno isplaćuje stimulacija u iznosu od 125 KM mjesečno, i to na osnovu rješenja koje je formalno obrazloženo povećanim obimom posla i obavljanjem složenijih zadataka.
Međutim, revizori upozoravaju da se ovakav vid naknade po svojoj prirodi može koristiti samo kao povremena i izuzetna mjera, dok u ovom slučaju on faktički traje kontinuirano godinama. Time je, kako se navodi, stimulacija izgubila karakter privremenog podsticaja i u praksi postala trajni dodatak na platu.
