Iz kompanije Nova Željezara Zenica izrazili su razočaranje zbog toga što je na posljednjoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ponovo odgođeno donošenje odluke o privremenim zaštitnim mjerama na uvoz čelika, uprkos pozitivnim mišljenjima nadležnih institucija i upozorenjima industrije, stručne javnosti i sindikata.
U saopćenju navode da svako dodatno odgađanje predstavlja ozbiljan problem za kompaniju, ali i za širi industrijski lanac koji uključuje željeznički transport, rudnike i druge povezane sektore.
Kako ističu iz kompanije, Uprava je u međuvremenu poduzela korake kako bi osigurala kontinuitet proizvodnje.
- Na temelju povjerenja u Vladu Federacije BiH i u nadi da će odluka o privremenim mjerama biti donesena, naručena su dva broda koksa, uz prihvatanje dodatnih troškova nastalih zbog ranijeg kašnjenja u potpisivanju ugovora - navodi se u saopćenju.
Dodaju da kompanija radi na stabilizaciji poslovanja i stvaranju uslova za održiv oporavak proizvodnje, te da su prvi pozitivni rezultati već vidljivi, a takav pravac podržavaju i radnici.
Kritikovali Konakovića
Iz Nove Željezare Zenica posebno su reagovali na izjave ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića i predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, koje su, kako navode, „materijalno netačne i ekonomski neutemeljene“.
Jedna od tvrdnji koja se, prema njihovim riječima, pogrešno predstavlja u javnosti jeste da bi zaštitne mjere dovele do značajnog poskupljenja stanova i infrastrukturnih projekata.
- Čak i kada bi cijena čelika porasla za 10 do 20 posto, ukupni trošak izgradnje kvadratnog metra stana povećao bi se za svega 0,15 do 0,25 posto, odnosno oko sedam do devet KM po kvadratnom metru - navode iz kompanije, ističući da dominantan udio u cijeni stanova imaju zemljište, komunalne naknade, rad i drugi materijali.
U saopćenju također odbacuju tvrdnje da bi uvođenje zaštitnih mjera bilo u suprotnosti s međunarodnim pravilima trgovine. Naglašavaju da su takve mjere predviđene pravilima Svjetske trgovinske organizacije i Opštim sporazumom o carinama i trgovini (GATT), kao i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.
Podsjećaju da je Evropska unija 2018. godine uvela zaštitne mjere na čelik, koje su i dalje na snazi, te da slične instrumente koriste i druge države, uključujući Srbiju i Tursku.