Nova česma i stakleni pod otkrivaju istoriju Starog grada u Trebinju

Na ovom mjestu je odranije postojala stara gradska česma koja je u različitim vremenima imala i različite oblike, pa je čak i Dučićeva česma sa sadašnje lokacije izvan zidina Starog grada, gdje je postavljena po pjesnikovoj želji, bila izmještana u Stari grad, a onda opet vraćena na svoje današnje mjesto, a nova je sagrađena u obliku sličnom nekadašnjem.

Privedeni su kraju i radovi na popločavanju ulica i trgova, sa česmom u centralnom dijelu, za koju su novci dobijeni od Pokrajinske vlade Vojvodine, na čemu su Vladi ove Srpske pokrajine Hercegovci zahvalnost izrazili i mermernom pločom na jednoj strani ovog prelijepog centralnog ukrasa Starog grada.

"Posebna pažnja je posvećena arhitektonskom oblikovanju glavnog trga, sa česmom kao centralnim motivom ovog prostora, jer je ona postojala i u raznim istorijskim periodima, prvobitno služeći za snabdijevanje stanovništva vodom, a onda kao javna gradska česma i dio urbanog mobilijara", kaže Siniša Vučurević, načelnik gradskog Odjeljenja za kapitalne investicije.

Zbog toga su, dodaje, odlučili da nagradnim konkursom konsultuju mišljenje i podstaknu kreativnost struke, zajedno sa starim fotografijama iz 1856. godine, kako bi ta varijanta tradicionalne forme česme u obliku kamenog kubusa i sa kamenim koritima bila i osnov projektnog zadatka.

Vučurević napominje da su sve radili korak po korak, u komunikaciji sa nadležnim zavodom, kako bi se ispoštovale procedure i najbolje prakse.

"Izabrali smo idejno rješenje za česmu i ono je poslato u Zavod za zaštitu spomenika Republike Srpske, a potrebno je naglasiti i to da su sredstva obezbijeđena preko Pokrajinske vlade Vojvodine, koja će finansirati ovaj završni poduhvat", dodaje on.

S obzirom na to da su upravo na tom centralnom mjestu Starog grada pronađeni ostaci starog Trebinja, nadležni su se odlučili da dio partera kod česme, umjesto kamenim pločama, bude pokriven specijalnim podnim staklom, kako bi ostao vidljiv bar dio ostataka nekadašnjih građevina, što daje još ljepši utisak ovog objekta.

U ovom odjeljenju podsjećaju da je posao revitalizacije Starog grada tekao godinama, u pet faza, gdje se u svakoj od njih radilo i izmještanje i renoviranje postojećih instalacija, pa je tako i cijela elektromreža premještena u podzemne vodove, a renovirane su i vodovodna i fekalna mreža.

Tokom izvođenja radova u Starom gradu opjeskarene su i očišćene i mnoge građevine, a među njima i kultna Anđelkina kapija, poznata širom regiona zahvaljujući seriji reditelja Zdravka Šotre "Ranjeni orao", u kojoj popularnu Anđelku tumači poznata srpska glumica Sloboda Mićalović.

Prilikom čišćenja, na polukružnoj kamenoj gredi iznad kapije, nadvratniku, ispod sivomodre patine je otkriven natpis na arapskom jeziku koji potiče iz 18. vijeka, odnosno iz vremena kada su Stari grad počeli intenzivnije naseljavati muslimani.

Natpis se sastoji iz dva dijela, pa u gornjem redu stoji poruka "Božija volja", ili "Ono što Bog želi" - "Mašallah", dok je u donjem redu ispisana godina islamskog kalendara (hidžretska godina) koja odgovara periodu 1769-1770. po gregorijanskom kalendaru.

Iako se iza kapije ne nalazi dvorište iz "Ranjenog orla", iz prostog razloga što je ovo u Trebinju vrlo skučeno i preusko za snimanje, pa je Šotra scene iz dvorišta snimao u Beogradu, kapija je postala atrakcija, naročito gostiju iz Srbije, pa je pored nje postavljena i tabla sa natpisom "Anđelkina kapija", ali je ona trenutno uklonjena zbog radova u Starom gradu.