text size
Slabiji učinak Njemačke mogao bi da djeluje nelogično s obzirom na ogromnu državnu fiskalnu podršku. Međutim, čak ni milijarde evra potrošnje ne mogu da otklone sve brige investitora, a rezultat pokrajinskih izbora održanih u nedjelju dodao je još jednu novu brigu.
Argumenti u prilog rastu njemačkog tržišta prošle godine djelovali su ubjedljivo, a tržište ih je unaprijed uračunalo u cijene. Sama najava Berlina da će izdvojiti 500 milijardi evra (580 milijardi dolara) podstakla je 2025. rast indeksa kompanija srednje tržišne kapitalizacije MDAX od 20 odsto, dok je korpa akcija UBS Group AG, sastavljena od kompanija koje bi trebalo da imaju koristi od državne potrošnje izvan sektora odbrane, skočila 65 odsto.
Ova godina, međutim, stavila je prošlogodišnju euforiju na test. MDAX je porastao za 5,7 odsto, zaostajući čak i za skromnim rastom DAX-a od 6,4 odsto. Njemačke kompanije koje se na papiru vode kao firme sa srednjom tržišnom kapitalizacijom i dalje su relativno jeftine, dok ni one koje bi trebalo da profitiraju od fiskalne potrošnje nisu ostvarile bolji učinak. Njemačka je, praktično, prestala da sustiže druga tržišta.
Prvo otrežnjenje donijelo je pitanje gdje sav taj novac, zapravo, odlazi. Institut Ifo procjenjuje da je 95 odsto novog duga namijenjenog potrošnji prošle godine iskorišćeno za popunjavanje rupa u redovnom budžetu, umjesto za dodatne investicije. Grad Berlin planira da više od dvije milijarde evra svog dijela sredstava usmjeri na sadnju 700.000 stabala, dok policijske stanice i klinike čekaju renoviranje. Ekonomisti su još prošle godine upozoravali da se iz fonda finansira tekuća potrošnja umjesto stvarnih investicija.
Bloombergova anketa među ekonomistima pokazuje da se ove godine očekuje rast njemačke privrede od 0,9 odsto, a 2027. od 1,1 odsto. To jeste bolje od stagnacije BDP-a tokom prethodne dvije godine, ali teško da predstavlja dokaz snažnog ekonomskog zamaha. Investitorima su obećani putevi, željeznica i elektroenergetske mreže. Zasad su dobili prije svega budžetsko preknjižavanje.
Politički kapital potreban za održavanje entuzijazma prema programu potrošnje uglavnom je potrošen. Rejting kancelara Friedricha Merza među najnižima je ikada izmjerenim za nekog njemačkog kancelara, a posljednja anketa pokazuje da je njegovim radom zadovoljno svega 15 odsto građana.
U nedjelju je Saksonija-Anhalt birala novi pokrajinski parlament. Krajnje desničarski AfD ostvario je najbolji rezultat u istoriji stranke na pokrajinskim izborima, osvojivši 44 odsto glasova, tik ispod apsolutne većine. U naredne dvije nedjelje slijede još dva pokrajinska glasanja.
"Iako raspad koalicije i dalje smatramo malo vjerovatnim scenariom, jedan od mogućih ishoda u tom slučaju mogla bi da bude manjinska vlada, a ne neposredni vanredni izbori", napisao je prošle nedjelje Jens Eisenschmidt, glavni ekonomista Morgan Stanleyja za Evropu. Slab rezultat Merza, međutim, mogao bi da pokrene i pitanje njegovog ostanka na čelu stranke.
Tu je i nova energetska kriza. Evropskim gasom trguje se po cijeni od oko 75 evra po megavat-satu, najvišoj od januara 2023. i više nego dvostruko višoj nego početkom ove godine, dok je Hormuški moreuz praktično zatvoren, a zalihe gasa ispod uobičajenih nivoa za ovo doba godine. Čak i ako cijene padnu, šteta je već načinjena, a viša inflacija mogla bi da nagrize realne prihode i spremnost potrošača na trošenje.
