Dok se Crna Gora nada ulasku u EU 2028. godine, a Albanija, Ukrajina i Moldavija nastoje ostvariti napredak u svojim pristupnim pregovorima, među evropskim vladama vode se rasprave o tome da li bi pravila za nove članice trebalo mijenjati.
Pojedine prijestolnice sada zagovaraju uvođenje snažnijih zaštitnih mehanizama za buduće članice, dijelom zbog iskustva EU s nazadovanjem demokratskih standarda u Mađarskoj tokom mandata bivšeg premijera Viktora Orbana.
U dokumentu se navode moguće opcije koje bi mogle biti ugrađene u buduće pristupne ugovore, uključujući novi mehanizam nadzora i zaštitnu klauzulu koja bi omogućila poduzimanje mjera u slučaju ozbiljnog nazadovanja u oblastima poput demokratije i slobode medija.
"EU bi trebala provesti temeljnu raspravu o mogućnosti privremenih, prijelaznih ograničenja glasačkih prava novih država članica, posebno u dijelovima pravne stečevine EU u kojima je potrebna jednoglasnost", navodi se u dokumentu pet zemalja.
Kao primjeri navedena su pitanja proširenja, vanjske politike i odluka o budžetu Evropske unije, za koje je trenutno potrebna saglasnost svih država članica.
Ideju o posmatračkom statusu u Evropskoj uniji je Crna Gora već odbila, dok je albanski premijer Edi Rama saglasan s ovim njemačkim planom. I Ukrajina je također reagovala burno na njemački prijedlog o članicama posmatračima, iako je prvobitno taj prijedlog upućen samo zemljama Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina.
