Zastupnici krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) zatražili su od njemačke vlade objašnjenje zbog čega još nije zaključen sporazum s Bosnom i Hercegovinom o njemačkim ratnim grobljima, iako se o njemu pregovara najmanje od 2012. godine.
U parlamentarnom upitu objavljenom 19. oktobra, pod oznakom 21/8695, AfD je postavio 28 pitanja o statusu pregovora, nadležnostima institucija u BiH i mogućnostima za pronalaženje, ekshumaciju i dostojanstven ukop njemačkih vojnika poginulih na teritoriji naše zemlje.
Njemački Bundestag objavio je informaciju o upitu 21. oktobra.
Sporazum se spominje još od 2012. godine
Upit su potpisali zastupnici Tobias Teich, Malte Kaufmann, Stefan Keuter, Uwe Schulz i Alexander Gauland, uz čelnike parlamentarne frakcije Alice Weidel i Tino Chrupalla.
U obrazloženju se navodi da organizacija Volksbund Deutsche Kriegsgräberfürsorge, koja u ime njemačke vlade brine o ratnim grobljima u inostranstvu, svoj rad uglavnom zasniva na bilateralnim sporazumima ili diplomatskim dogovorima.
Međutim, BiH nije navedena među državama s kojima Njemačka ima takav sporazum ili odgovarajući dogovor u dokumentu njemačke vlade iz novembra 2024. godine.
Zastupnici podsjećaju da se u dokumentu iz 2012. godine već navodilo kako su pregovori s BiH počeli, dok je Volksbund i 2022. godine saopćio da je sporazum još predmet pregovora. Prema navodima iz upita, javno nije dokumentirano da je konačan bilateralni dogovor u međuvremenu postignut.
U fokusu nadležnosti Federacije BiH i RS-a
Veliki dio pitanja odnosi se na složeno državno uređenje Bosne i Hercegovine i raspodjelu nadležnosti između državnih institucija, Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta.
Njemački zastupnici traže da vlada objasni koje su institucije nadležne za izdavanje dozvola za pronalazak, iskopavanje i premještanje posmrtnih ostataka te postoje li razlike u procedurama i rokovima između dva entiteta.
Posebno ih zanima da li je sporazum do sada izostao zbog toga što u Republici Srpskoj nisu postignute potrebne saglasnosti ili politički dogovori. Istovremeno, traže da njemačka vlada navede koje bi druge institucije ili neriješena pitanja mogla biti razlog zastoja ako takva pretpostavka nije tačna.
Riječ je, dakle, o pitanjima koja zastupnici upućuju vladi, a ne o potvrđenim zaključcima da je Republika Srpska blokirala sporazum.