Nintendo tuži američku vladu?!
Nintendo je godinama poznat po tome da agresivno progoni hakere, moddere i pirate. No ovog puta meta nije mala moderska zajednica ili neka web stranica s ROM-ovima, nego – američka vlada.
Japanski gaming gigant pridružio se valu kompanija koje od Washingtona traže povrat novca nakon što je američki Vrhovni sud prošlog mjeseca proglasio nezakonitima carine koje je administracija Donald Trump uvela 2025. godine. Ukupni zahtjevi za povrat carina procjenjuju se na gotovo 200 milijardi dolara.
Za industriju koja ovisi o globalnim lancima opskrbe, ova pravna odluka mogla bi imati ozbiljne financijske posljedice.
Zašto Nintendo traži povrat carina od američke vlade?
Prema dokumentima koje je objavio Aftermath, Nintendo traži povrat neodređenog iznosa carina koje je platio tijekom razdoblja kada su na snazi bile tzv. “Liberation Day” tarife. Uz povrat glavnice, kompanija traži i kamate.
Te carine uvedene su u travnju prošle godine i u nekim slučajevima prelazile su 25 posto. Odnosile su se na uvoz iz niza azijskih zemalja, uključujući Japan, Tajvan, Južnu Koreju, Indiju, Vijetnam i Kinu. U pojedinim trenucima dodatne carine na kinesku robu dosezale su čak i više od 100 posto.
Posebno su pogođeni proizvođači hardvera, čiji se proizvodni lanci uvelike oslanjaju na proizvodnju i komponente iz Azije. To uključuje i gaming industriju, gdje se velik dio konzola i elektroničkih komponenti proizvodi upravo u toj regiji.
Ironično, carine su uvedene s ciljem jačanja američke proizvodnje. No u praksi su najviše pogodile tehnološke kompanije koje posluju globalno.
Je li ova odluka utjecala na lansiranje Switcha 2?
Iako je Nintendo tvrdio da carine nisu izravno utjecale na cijenu nove konzole Nintendo Switch 2, situacija na tržištu ipak je pokazala određene posljedice.
Preorderi za konzolu prvotno su trebali početi 9. travnja, ali su pomaknuti na 24. travnja, dok je sama konzola službeno lansirana 5. lipnja po cijeni od 450 dolara.
Kompanija je već tijekom prve Trumpove administracije počela premještati dio proizvodnje iz Kine u Vijetnam kako bi smanjila izloženost trgovinskim sukobima. Ipak, promjene carina tijekom 2025. bile su toliko česte i nepredvidive da su utjecale na planiranje proizvodnje i distribucije.
Zanimljivo je i da je Nintendo lansirao posebnu verziju Nintendo Switch 2 namijenjenu isključivo japanskom tržištu, koja je više od 100 dolara jeftinija od globalne verzije.
Vrhovni sud SAD-a presudio je da predsjednik nije imao zakonsku ovlast uvesti takve carine bez odobrenja Kongresa. Administracija ih je pokušala opravdati pozivajući se na International Emergency Economic Powers Act, zakon koji predsjedniku daje ovlasti reguliranja trgovine u izvanrednim situacijama.
Problem je što taj zakon uopće ne spominje carine, a nijedan prethodni predsjednik nije ga koristio za njihovo uvođenje – pogotovo ne u tako velikom opsegu.
Nakon presude, administracija je brzo reagirala i uvela novu globalnu carinu od 10 posto koristeći Trade Act of 1974 Section 122, uz prijetnju da bi ona mogla porasti na 15 posto. Protiv tih novih mjera već su pokrenute nove tužbe.
U međuvremenu se pojavio još jedan problem: logistika povrata novca. Američka U.S. Customs and Border Protection priznala je sudu da njihovi informatički sustavi i osoblje trenutno nisu spremni obraditi potencijalne povrate carina.
Procjenjuje se da bi država mogla dugovati oko 166 milijardi dolara, a sustav bi morao obraditi oko 53 milijuna carinskih transakcija od čak 330.000 uvoznika.