Dževad Karahasan bio je jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pisaca, koji je za svoj rad dobio brojna međunarodna priznanja, a živio je i predavao književnost u Sarajevu i Grazu. Tri godine prošle su od smrti slavnog pisca, a njegova književna zaostavština neće se nalaziti u Bosni i Hercegovini. Otkupio ju je Univerzitet u Grazu, izvijestila je Federalna televizija.
Akademska zajednica vijest je primila s razočarenjem u institucije Bosne i Hercegovine, a mi donosimo priču o odnosu prema kulturnoj baštini, naslijeđu i evropskoj književnosti.
'Niko iz Bosne se nije javio'
Dvije godine nakon smrti Dževada Karahasana objavljena je vijest da je Institut Franz Nabl za književna istraživanja Univerziteta u Grazu stekao zaostavštinu ovog profesora, akademika i književnika. Otkupili su je od njegove supruge Dragane Tomašević-Karahasan, koja u odgovoru za Federalnu televiziju tvrdi da joj se iz Bosne i Hercegovine niko nikada nije javio niti pokušao učiniti bilo šta da naslijeđe ostane u državi.
„Institut Franz Nabl još je prije desetak godina tražio da otkupi tu zaostavštinu jer je u Austriji običaj da se to uradi dok je pisac živ. On to tada nije želio. Poslije su se javili i čekali moju odluku. Ja sam dvije godine čekala da se javi neko iz Bosne. S obzirom na to da se niko nije javio, sve sam proslijedila Institutu“, navela je Dragana Tomašević-Karahasan, supruga Dževada Karahasana.
Kontinuitet odnosa prema Karahasanu
Karahasanove kolege tvrde da je ovaj slučaj slika kontinuiranog odnosa prema kulturi, ali i prema samom Karahasanu.
„To naprosto nije incident, to je kontinuitet odnosa prema tom književnom djelu. On nikad nije bio član lobija, on nikad nije bio poklonik, kako je duhovito govorio, jaranske estetike. Njega su lokalne nagrade zaobilazile, za razliku od velikih književnih nagrada“, kazao je Almir Bašović, profesor književnosti i drame na Univerzitetu u Sarajevu.
