Glečer koji je sredinom 19. vijeka prekrivao oko 40 hektara decenijama se povlačio pred rastućim temperaturama. Između 1983. i 2003. izgubio je čak 93 odsto površine i sveo se na manje od jednog hektara.
Iako su istraživači tada strahovali da mu se bliži kraj, opstao je još dvije decenije. Tokom posljednjih pet godina, među kojima su i tri najtoplije zabilježene godine u Evropi, preostali led raspao se na nekoliko izolovanih dijelova.
Do kraja ljeta posljednji ostatak glavne ledene mase bio je veličine svega nekoliko metara. Nove fotografije sada potvrđuju i njegov nestanak.
Matija Zorn, direktor Geografskog instituta Anton Melik, istakao je da Triglav "zauzima centralno mjesto u slovenačkom nacionalnom identitetu".
Nestanak glečera, prema njegovim riječima, predstavlja i gubitak važnog izvora podataka i pokazatelja klimatskih promjena.
"Svake godine znao sam da će leda biti sve manje. Ali svake godine bio sam šokiran time koliko ga je manje ostalo gore", rekao je Zorn.
Triglav je mnogo više od najvišeg slovenačkog vrha. U zemlji skijaša i planinara ima posebno kulturno značenje, a uspon na njega smatra se poduhvatom koji bi svaki Slovenac trebalo da ostvari barem jednom u životu.
Istorijske fotografije i dokumenti ukazuju na to da je glečer sredinom 19. vijeka zauzimao oko 40 hektara.
Kada su naučnici 1946. godine obavili prva zvanična mjerenja, njegova površina već je bila smanjena na svega 14 hektara. Najveći dio povlačenja dogodio se tokom prošlog vijeka.
Zorn, koji je prva mjerenja na glečeru obavio 2001. godine, kaže da je brzina promjena iznenađivala istraživače čak i dok je led uspijevao da opstane duže nego što su očekivali.
Mjesto na kojem je morao da stavi dereze kako se ne bi okliznuo pomjeralo se iz godine u godinu, prateći povlačenje glečera.
"Topljenje je nevjerovatno. Godine 2002. izvadili smo ledeno jezgro za geohemijsku analizu, duboko oko pet metara. Sljedeće godine stajao sam na istom mjestu — ne na ledu, nego na stijeni", ispričao je Zorn.
