Govoreći o 31. godišnjici genocida u Srebrenici, profesorica Fakulteta političkih nauka Nermina Mujagić istakla je da Srebrenica nije izolovan događaj, već vrhunac politike koja je tokom rata u BiH uključivala genocid, etničko čišćenje, opsade gradova, logore i sistematsko nasilje.
Niz mjesta ljudska patnje
Podsjetila je da brojna mjesta u BiH nose svjedočanstva o različitim oblicima stradanja – Sarajevo o dugotrajnoj opsadi, Prijedor o logorima, Foča o sistematskim zločinima, Višegrad o ubistvima civila, Mostar o razaranju zajedničkog života, Ahmići o masakru civila i Tuzla o stradanju mladih na Kapiji.
-Srebrenica nije samo ispit našeg odnosa prema prošlosti. Ona je ispit naše političke i ljudske zrelosti. Od načina na koji govorimo o Srebrenici zavisi i način na koji ćemo govoriti o svim drugim mjestima ljudske patnje - kazala je Mujagić za FENA-u.
Zakon, sjećanje i odgovornost medija
Osvrćući se na Zakon o zabrani negiranja genocida, Mujagić je naglasila da njegov značaj nije samo u sankcijama, nego u jasnoj poruci da postoje činjenice koje nisu predmet političkog pregovaranja. Dodala je da zakon sam po sebi nije dovoljan bez obrazovanja i razvoja kulture sjećanja.
-Pravo nikada nije dovoljno samo po sebi. Ono može sankcionisati određena ponašanja, ali ne može proizvesti empatiju, obrazovati mlade niti izgraditi kulturu sjećanja - navela je.
Govoreći o ulozi medija, upozorila je da u vremenu obilja informacija posNermina Mujagićtoji opasnost da najveće tragedije postanu samo kratke vijesti. Mediji, smatra, imaju obavezu da daju kontekst, glas preživjelima i doprinesu očuvanju činjenica.
-Mediji su svjedoci vremena i oblikuju kolektivno pamćenje. Ono o čemu izvještavaju, način na koji izvještavaju, ali i ono što prešute, sutra postaje dio našeg kolektivnog sjećanja - zaključila je Mujagić.
