Autorka izložbe je Hajrija Osmanhodžić, saradnica Muzeja.
Izložba predstavlja dio arhivske zaostavštine Melike Salihbeg Bosnawi: rukopise, objavljene tekstove, prepisku, lične dokumente i sudske spise vezane za Sarajevski proces.
"Muzej građu predstavlja kao historijski i kulturni izvor, bez davanja nove pravne, političke ili moralne ocjene. Izlaganje dokumenata ne predstavlja potvrdu niti osporavanje tadašnjih sudskih nalaza", javljeno je iz Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine.
U književnim časopisima njeno ime stoji uz eseje, poeziju i dramske tekstove, a u sudskim dokumentima među osobama osuđenim u Sarajevskom procesu.
U sačuvanim pismima, javljeno je, pisala je o književnosti, vjeri, zatvorskom iskustvu i mogućnosti životnog i stvaralačkog nastavka nakon izlaska iz zatvora, a izložba te različite tragove okuplja na jednom mjestu i omogućava publici da ih sagleda u njihovom dokumentarnom kontekstu.
"Melika Salihbeg Bosnawi uhapšena je u martu 1983. i osuđena u okviru Sarajevskog procesa, sudskog postupka protiv grupe muslimanskih intelektualaca. Izložba prikazuje originalne presude, rješenja, navode iz osnove odluke, iskaze, žalbe i prepisku iz pritvora. Ti dokumenti svjedoče o jeziku, pravnim kategorijama i društveno-političkom kontekstu tog perioda. Muzej građu predstavlja pažljivo i odgovorno, uz poštovanje prema ličnostima i događajima koji se u njoj pominju", pojašnjeno je.
Naslov izložbe preuzet je iz jezika vremena u kojem je suđeno.
"Riječ 'neprijatelj' iz naslova članka 'Neprijateljima 90 godina zatvora', objavljenog u 'Oslobođenju' 1983. godine, oznaka je kojom su Melika Salihbeg Bosnawi i ostali osuđeni u Sarajevskom procesu bili nazivani. Muzej je ne koristi kao ocjenu nje ili njenog djela, nego kao polaznu tačku za čitanje građe", navodi se u saopštenju.
Izložba je rezultat kustoske i digitalne obrade obimne arhivske građe.
Prikupljanje materijala počelo je za života Melike Salihbeg Bosnawi, a nastavljeno je nakon njene smrti u saradnji s njenim sinom Amirom Kneževićem.
Sistematska obrada cjelokupne zbirke je u toku; nakon njenog završetka dio digitalizirane građe i popis zbirke bit će dostupni istraživačima.
"Melika Salihbeg Bosnawi najčešće se spominje u vezi sa Sarajevskim procesom 1983. godine, dok je njen književni i intelektualni rad ostao slabo poznat, a njene knjige je danas teško naći. Ovo je prva izložba posvećena njenom životu i djelu. Cilj joj nije ponuditi jedno konačno tumačenje, nego kroz autentičnu građu predstaviti osobu koja se ne može svesti na jedan događaj ili jednu etiketu: književnicu, intelektualku, majku, sestru, vjernicu. Izložba ne donosi presudu", kaže Hajrija Osmanhodžić, autorka izložbe.
Posjetioci će moći vidjeti rukopise i objavljene tekstove, među kojima su rukopis knjige poetske proze "Kaze" (1975) i dramski tekst "Sedmi padež", objavljen u zagrebačkom časopisu "Oko" 1982. godine, kao i fotografije iz različitih životnih perioda te lične i službene dokumente.
"Poseban dio izložbe posvećen je Sarajevskom procesu, kroz originalne presude, sudska rješenja, izjave i drugu dokumentaciju. Završni dio prati njen život i stvaralaštvo nakon procesa", stoji u saopštenju.