NEPOZNATI DETALJI IZ HAŠKE ARHIVE: Alija Izetbegović i '50 kg smeća' iz RS-a, evo šta otkriva oficir za vezu s Tribunalom...

U knjizi "Pobjeda Bosne i Hercegovine: Saradnja i naslijeđe Haškog tribunala", dugogodišnji oficir za vezu BiH s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) Amir Ahmić iznio je malo poznate detalje o historijatu osnivanja Tribunala, mehanizmima saradnje te neuspjelim pokušajima srpske i hrvatske strane da se podigne optužnica protiv prvog predsjedavajućeg Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića.

Pionirski korak načinio je upravo Izetbegović još 10. avgusta 1992. godine, uputivši pismo generalnom sekretaru UN-a s prijedlogom osnivanja ad hoc suda. Inicijativu su podržali međunarodni pregovarači Cyrus Vance i lord David Owen, što je 25. maja 1993. rezultiralo Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 827 i osnivanjem MKSJ-a, piše Dnevni avaz.

New York: Žrtve sa generalnim sekretarom UN Guterešom. (Foto: Avaz.ba)

Oznaka "B" za Izetbegovića i odbacivanje "50 kilograma smeća"

Jedan od primarnih ciljeva srpske i hrvatske strane bio je izjednačavanje krivice kroz procesuiranje Alije Izetbegovića i državnog vrha RBiH. Prema Rimskom sporazumu i mehanizmu Pravila puta, Tužilaštvu u Hagu dostavljana je obimna dokumentacija, ali su haški istražitelji u tri navrata (decembar 1996. pod Louise Arbour, te januar 2001. i juni 2002. pod Carlom del Ponte) zvanično utvrdili da dokazi ne postoje. Predmeti su sva tri puta dobili negativnu ocjenu – kategoriju "B".

Nakon što su mediji iz RS-a plasirali tvrdnje o "50 kilograma dokaznog materijala" protiv Izetbegovića, tadašnja glasnogovornica Tribunala Florence Hartmann to je prokomentarisala riječima: "To je pedeset kilograma ničega", dok je iz Haga poručeno da ne šalju "smeće". Nasuprot tome, po istoj proceduri za zvaničnike poput Momčila Krajišnika izdata je saglasnost sa oznakom "A", što je prethodilo njegovom hapšenju u aprilu 2000. godine.

Intervju koji je Dodik dao za “Avaz” 2005. (Foto: Avaz.ba)

Uloga medija i podrška Islamske zajednice u BiH

Saradnja s Tribunalom obuhvatala je sve slojeve bosanskohercegovačkog društva. Tadašnji reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić pružio je punu institucionalnu podršku istragama i osigurao stalno izvještavanje lista Preporod.

Ključnu ulogu imali su i bh. novinari:

• Istraživački tekstovi magazina Slobodna Bosna (Senad Avdić), Ljiljan, Dani, Dnevni avaz i Oslobođenje korišteni su u haškim spisima.

• Tokom suđenja Radovanu Karadžiću tužilac Alan Tieger suočio je svjedoka Milorada Dodika s njegovim intervjuom za Dnevni avaz iz 2005. o iznošenju 36 miliona maraka iz RS-a.

• Svjedočenje novinara Seje Omeragića protiv Slobodana Miloševića izazvalo je toliki pritisak optuženom da je ročište moralo biti privremeno prekinuto zbog zdravstvenih tegoba.

U oproštajnom pismu povodom Izetbegovićevog povlačenja iz Predsjedništva BiH, Ured tužitelja MKSJ-a odao mu je priznanje za uspostavljanje ureda za vezu i nepokolebljivu posvećenost vladavini prava i privođenju osumnjičenih pravdi.