Naučnici vjeruju da bi prvo pismo moglo biti čak 40.000 godina starije nego što se mislilo

Istraživači su uočili obrasce značenja u linijama, zarezima, tačkama i križevima na predmetima poput mamutovih kljova starim i do 45.000 godina u pećinama u Njemačkoj.

Tradicionalno, historičari prve pisane riječi datiraju u proto-kuneiformne zapise nastale prije oko 5.000 godina u drevnom Iraku, odnosno Mesopotamiji.

Precizno značenje simbola u Njemačkoj i dalje ostaje misterija. Predmeti potiču iz perioda neposredno prije nego što je Homo sapiens migrirao u Evropu iz Afrike, gdje je dolazio u kontakt sa Neandertalcima.

Do sada se smatralo da je pisanje nastalo u Mesopotamiji oko 3.000. godine p.n.e., nakon čega slijede hijeroglifi u Egiptu, a kasnije i u Kini i Mesoamerici.

"Sekvence znakova iz kamenog doba predstavljaju ranu alternativu pisanju", kaže prof. Christian Bentz sa Saarland University, autor novog istraživanja.

Rad sugeriše da su ljudi iz kamenog doba bili podjednako inteligentni kao i savremeni ljudi, prema istraživačici Ewi Dutkiewicz iz Museum of Prehistory and Early History, piše BBC.

"Do sada smo tek zagrebli površinu onoga što se može pronaći u smislu sekvenci simbola na različitim artefaktima", kaže ona.

Tim je analizirao više od 3.000 znakova na 260 predmeta kako bi otkrio ono što nazivaju DNK pisanja.

Neki od predmeta potiču iz pećinskog sistema dugog 37 km, nazvanog Lonetal, u Baden-Württembergu, južna Njemačka. Na malom mamutu isklesanom iz kljova, istraživači su pažljivo analizirali urezane redove križeva i tačaka.

Na artefaktu nazvanom "adorant" iz pećine Geißenklösterle u dolini Achtal, identifikovali su redove tačaka i zareza na slonovačkoj pločici koja prikazuje biće polulav-polčovjek.

Vjeruju da raspored oznaka, posebno tačaka na leđima, pokazuje da su obrasci služili kao komunikacija.

Istraživači smatraju da su ljudi iz kamenog doba namjerno klesali ove simbole kako bi prenosili poruke, značenje i misli.

"Naši rezultati takođe pokazuju da su lovci-sakupljači iz paleolitika razvili simbolički sistem sa statistički uporedivom gustoćom informacija kao i najranije proto-kuneiformne tablete iz drevne Mesopotamije – pune 40.000 godina kasnije", kaže Bentz.

Ključ za pronalaženje značenja leži u gustoći simbola. Otkrili su visoku ponovljivost znakova i predvidivost u sljedećim simbolima koja je "uporediva sa mnogo kasnijim proto-kuneiformom", prema Bentzu.

Otkrili su gušće obrasce na figuricama nego na alatkama.

Tim tvrdi da to pokazuje koliko je komunikacija informacija bila važna za ljude paleolitika.

"Bili su vješti zanatlije. Možete primijetiti da su predmete nosili sa sobom. Mnogi od njih vrlo dobro pristaju u ruci, taman toliko da stanu u dlan", kaže Dutkiewicz.

Istraživanje je objavljeno u časopisu PNAS.