Naučnici tvrde: Izračunali smo datum propasti naše civilizacije, pred vratima je
Nema toga što računari i moćni softveri danas ne mogu izračunati i predvidjeti. No, i u vrijeme kada su kompjuteri bili daleko manje sofisticirani, naučnici su ih koristili za nevjerovatne izračune. U medijima se tako pojavila informacija kako je grupa naučnika odlučila iskoristiti modernu tehnologiju kako bi pokušala utvrditi tačan trenutak kada će društvo kakvo danas poznajemo propasti, a rezultati koje su prezentirali mnoge su poprilično zabrinuli, pisao je još lani LADBible.
Kako umjetna inteligencija postaje sve naprednija, naučnici sve bolje koriste tehnologiju za razumijevanje budućnosti čovječanstva i planete Zemlje. Tim istraživača s Massachusetts Institute of Technology (MIT) te je prednosti iskoristio za pokušaj izračuna trenutka kada će s lica Zemlje biti izbrisano društvo kakvo danas poznajemo.
Još 1972. godine MIT-ov tim koristio je računarske modele za analizu obrazaca povezanih s populacijom, prirodnim resursima i potrošnjom energije. Nakon istraživanja objavljena je studija u kojoj su istaknuti nadolazeći „limiti rasta“ koji bi mogli uzrokovati konačni kolaps ljudskog društva. Prema istraživanju, kolaps civilizacije mogao bi nastupiti sredinom 21. stoljeća – stoljeća u kojem se trenutno nalazimo. Tačnije, procijenjeno je da će do raspada doći oko 2040. godine, što znači da nam je ostalo manje od dva desetljeća, odnosno približno 15 godina.
Postoje i druge studije koje podržavaju ovo predviđanje. U vrijeme objave izvještaj nije bio shvaćen ozbiljno i izazvao je podsmijeh, piše The Guardian. No, 2009. godine druga grupa istraživača provela je sličnu studiju koja je dala gotovo iste rezultate. Prema časopisu American Scientist, novija analiza pokazala je da su rezultati modela iz 1972. godine „gotovo savršeno tačni“ čak i 35 godina kasnije, uz nekoliko prilagođenih pretpostavki. „Važno je shvatiti da predviđanja nisu opovrgnuta i zapravo se čine vrlo preciznima. Ne znamo ni za jedan ekonomski model koji je bio toliko tačan kroz tako dugo vremensko razdoblje“, navodi se u studiji.
Osim toga, 2021. godine nizozemska istraživačica održivosti Gaya Herrington također je potvrdila mračne prognoze. „S istraživačke strane činilo mi se zanimljivim provjeriti podatke desetljećima starog modela u poređenju s današnjim empirijskim podacima“, rekla je Herrington za The Guardian. Zaključila je da su podaci i dalje u skladu s prognozama iz 1972., prema kojima bi ekonomski rast mogao stati do kraja ovog desetljeća, a društveni kolaps uslijediti deset godina kasnije.
Ipak, Herrington je ponudila i tračak optimizma. „Ključni zaključak mog istraživanja je da još uvijek imamo priliku usmjeriti se prema scenariju koji ne završava kolapsom. S inovacijama u poslovanju, novim politikama vlada i angažmanom civilnog društva moguće je ažurirati modele i pronaći rješenja za održiviju budućnost“, poručila je.