U video-poruci uoči predstavljanja jesenjeg budžeta u srijedu, Hili je priznao da se zemlja nalazi u "teškom trenutku". Poručio je da će promjene sprovoditi "odgovorno", u okviru fiskalnih pravila laburističke vlade, navodi Independent.
Predstavljanje budžeta dolazi u okolnostima tržišnih poremećaja izazvanih ratom u Iranu, koji dodatno opterećuju javne finansije i ograničavaju prostor za izdašne mjere pomoći.
Hili je poručio da budžet treba da pruži neposredno olakšanje građanima, ali i postavi temelje za dugoročnije promjene.
"Predah danas i nova nada za budućnost. To je ono što će današnji budžet donijeti", rekao je.
"Svijet je veoma neizvjesno mjesto. Sukobi u inostranstvu podižu cijene energije, a troškovi života ovdje, kod kuće, stvaraju sve veći pritisak na porodice, preduzeća i naše javne finansije."
Istovremeno je ocijenio da britanska privreda pokazuje otpornost.
"Ali britanska ekonomija pokazuje stvarne znakove otpornosti: investicije rastu, produktivnost se povećava, a u prvoj polovini ove godine dijelili smo prvo mjesto po brzini rasta među zemljama G7."
Prema njegovim riječima, planirane mjere obuhvatiće i ciljanu podršku preduzećima i samozaposlenima.
"Ovaj budžet osmišljen je da domaćinstvima pruži predah od dijela svakodnevnih troškova, obezbijedi ciljanu podršku preduzećima i samozaposlenima i pokrene dugoročne aktivnosti potrebne da troškovi energije budu trajno smanjeni."
Premijer Endi Bernam naložio je Hiliju i ministarki energetike Miati Fanbule da razmotre ukidanje fiksnih naknada na računima za gas.
Prema pisanju Tajmsa, ministar finansija trebalo bi da najavi i plan za uklanjanje takozvanih zelenih nameta sa računa za energiju. Njihovo finansiranje bilo bi prebačeno na opšte poreske prihode.
Očekuje se i obavezivanje vlade na razdvajanje cijena gasa i električne energije.
Hili je poručio da želi da Britanija postane otpornija na globalne šokove, posebno u svjetlu posljedica rata u Iranu.
Prema dosadašnjim medijskim izvještajima, među očekivanim mjerama je odustajanje od povećanja akcize na gorivo planiranog za januar.
Kako je prvi objavio San, stopa bi ostala zamrznuta šesnaestu godinu zaredom, na 52 penija po litru.
Očekuje se i da viši neoporezivi iznos naknade za korišćenje vozila u poslovne svrhe, od 55 penija po milji, postane trajan.
Među najavljenim mogućnostima je i smanjenje carina na niz popularnih prehrambenih proizvoda, uključujući čokoladu, pasulj i kornišone, kako bi kupcima bili dostupni po nižim cijenama.
Prema izvještajima, minimalna zarada trebalo bi da poraste za gotovo četiri odsto.
Istovremeno se očekuje prekid dosadašnje prakse prema kojoj je minimalna zarada zaposlenih od 18 do 20 godina procentualno rasla brže nego kod starijih radnika. Njihovo povećanje sada bi približno pratilo stopu rasta minimalne zarade zaposlenih od 21 godine naviše.