Napravili ste retro fotografiju uz ChatGPT? Znate li po koju cijenu

AI slike, često nastale uz pomoć ChatGPT-ja, nevjerovatno su ubjedljive i izuzetno zahvalne za dijeljenje na internetu, što je dovelo do munjevitog širenja ovog trenda Instagramom, TikTokom i Iksom.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da korisnici na ovaj način otkrivaju o sebi mnogo više nego što su svjesni.

Popularnost trenda s imidžem osamdesetih ukazuje na šire promjene u generativnoj vještačkoj inteligenciji, prenosi BBC na srpskom.

Prije samo nekoliko godina, alatke vještačke inteligencije za pravljenje slika bile su uglavnom ograničene na entuzijaste i tehnološki umiješne korisnike. Danas su one sve više utkane u svakodnevni život.

Pokreću sve - od trendova na društvenim mrežama do alatki na radnom mjestu i u potrošačkim aplikacijama.

Imidž 1980-ih samo je najnoviji u nizu kada je riječ o vještačkoj inteligenciji, poslije personalizovanih portreta iz djetinjstva, transformacije u likove nalik onima iz anime svijeta i svečanih slika sa temom praznika.

Ovi viralni trendovi privlače nove korisnike i istovremeno ih ohrabruju da dijele lične podatke, prema Katarini Doriji, etičarki vještačke inteligencije.

"Ti trendovi i nastaju zato što su korisni za kompanije generativne vještačke inteligencije“, kaže Dorija.

Napominje da se ljudi podstiču da postavljaju sve više i više slika sebe i drugih

Dorija ovaj fenomen - zamjenu ličnih podataka za zabavu, često bez razmišljanja o posljedicama - naziva "zabavom za podatke".

Karisa Veliz, docentkinja filozofije sa Instituta za etiku u vještačkoj inteligenciji na Univerzitetu u Oksfordu, smatra da bi korisnici trebalo dobro da razmisle prije nego što podijele lične informacije sa sistemima vještačke inteligencije.

"Kad učitate fotografije u vještačku inteligenciju, to su neki od najosjetljivijih podataka koje možete da odate o sebi. Fotografije često sadrže osjetljive metadata podatke kao što su lokacija - ali vi takođe odajete i biometriku", kaže Veliz.

Biometričke informacije, kao što su karakteristike lica, posebno su osjetljive zato što ne mogu lako da se promijene ako budu kompromitovane.

"Možete da promijenite lozinku ako vam je neko ukrade“, kaže Veliz, ali "ne možete da promijenite lice.“

Rizici mogu da premaše one sa uobičajenih društvenih mreža, poput Instagrama ili Fejsbuka, pa čak i aplikacija za dejting, zato što korisnici često postavljaju više fotografija visokog kvaliteta, napravljenih tako da jasno prikažu njihovo lice, dodaje Katarina Dorija.

Pritom, mnogi korisnici dijele opsežne lične informacije sa AI četbotovima u razgovorima o njihovom poslu, ljubavnim vezama i interesovanjima, ističe.

U kombinaciji sa fotografijama, ove informacije mogu doprinijeti sve detaljnijem profilu pojedinca.

Ali privatnost nije jedini razlog za zabrinutost.

"Dio poteškoće u vezi sa digitalnim dobom jeste i što nemamo predstavu kako će naši podaci biti korišćeni u budućnosti. Ne znamo čak ni gdje će završiti, zato što jako mnogo kompanija trguju njima, često vrlo nemarno",  kaže Veliz.

I Dorija i Veliz tu prije svega ističu brzi uspon dipfejk sadržaja - fotografija ili snimaka koji djeluju kao da su pravi - generisanih uz pomoć vještačke inteligencije, kao primjer kako tehnologije mogu da se razviju na način na koji niko nije očekivao.

U tom smislu, iako objavljene u potpuno bezazlene svrhe, slike potencijalno mogu da doprinesu softisticiranijim AI sistemima.

"Prije pet ili šest godina, nismo mislili da će se ovo desiti“, kaže Dorija, govoreći o skorašnjem rastu realističnih slika generisanih uz pomoć vještačke inteligencije.

Vlada zabrinutost i u vezi sa profilisanjem i ciljanim oglašavanjem.

Podaci koje sakupljaju tehnološke kompanije mogu da pomognu u izgradnji sve detaljnijih slika o interesovanjima korisnika, njihovim navikama i ponašanju, što oglašivačima i drugim organizacijama omoguća da ih direktno traže reklamama.

Mnoge velike kompanije za vještačku inteligenciju tvrde da je kontrola privatnosti dostupna korisnicima, među njima i podešavanja koja ograničavaju sadržaj korišćen za unapređenje budućih modela.

Iz kompanije OpenAI kažu za BBC da su povjerenje i privatnost ključni za njihove proizvode.

Korisnici zadržavaju kontrolu nad vlastitim informacijama, sa opcijom da brišu četove.

A prebacivanje na privremeni čet znači da njihovi razgovori neće biti sačuvani, zapamćeni ili korišćeni za unapređenje modela.

I dok bi Dorija voljela da se ljudi odupru viralnim trendovima kao što je imidž osamdesetih, mnogi eksperti za privatnost ne savjetuju baš da se potpuno izbjegavaju alatke vještačke inteligencije.

Umjesto toga, oni ohrabruju korisnike da dobro razmisle koje informacije dijele i kako:

Međutim, alatke vještačke inteligencije sve više postaju dio svakodnevnog života.

Stručnjaci ističu da je izazov razumijeti na šta sve pristajete kad ih koristite i koje su pozitivne, a koje negativne strane.

"Privatnost je moć zato što vas štiti od moguće zloupotrebe moći", kaže Veliz.