Izraelci za dva dana izlaze na izbore koji bi mogli odrediti političku budućnost zemlje i sudbinu dugogodišnjeg premijera Benjamina Netanyahua. Od odgovornosti za napad Hamasa i buduće sigurnosne politike do visokih troškova života i podjela u društvu, ovo su ključna pitanja koja će obilježiti glasanje.
Odgovornost za 7. oktobar
Mnogi Izraelci zahtijevaju osnivanje nezavisne državne istražne komisije koja bi ispitala propuste zbog kojih je omogućen napad Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, u kojem je poginulo više od 1200 ljudi. Najsmrtonosniji dan u historiji Izraela izazvao je duboku nacionalnu traumu, čije posljedice i dalje oblikuju politiku, društvo i kolektivnu psihu zemlje.
Izrael je i nakon prethodnih nacionalnih kriza osnivao istražne komisije, a glavni suparnik premijera Benjamina Netanyahua na predstojećim izborima, bivši načelnik Generalštaba vojske Gadi Eisenkot, obećao je da će to učiniti ponovo, nazvavši to "načinom da se spriječi sljedeća katastrofa".
Međutim, Netanyahuova vlada odbacila je te zahtjeve. Za propust u sprečavanju napada okrivila je sigurnosni aparat te predložila osnivanje komisije čije bi članove imenovali političari. Opozicioni lider Yair Lapid izjavio je da je svrha komisije koju predlaže vlada "oprati odgovorne i spriječiti stvarnu istragu".
Sam Netanyahu okrivio je sigurnosne službe što ga na dan napada nisu ranije probudile. Ovaj političar se suočava sa sve učestalijim optužbama da je ignorisao rana upozorenja, najviše ona iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, kojim je navodno obaviješten da Hamas planira veliku operaciju. Premijer se također našao pod povećalom zbog odnosa svoje vlade prema Kataru, koji je uz izraelsko odobrenje finansijski podržavao Hamas te već dugo pruža utočište političkom vodstvu te grupe.
Buduća sigurnosna strategija
Izraelska sigurnosna doktrina decenijama se temeljila na tri principa: snažnim obavještajnim službama, odvraćanju i kratkotrajnim ratovima. No, nakon 7. oktobra to se promijenilo.
Vlada se umjesto toga okrenula dugotrajnim vojnim operacijama, što se ogleda u stalnoj prisutnosti vojske u "sigurnosnim zonama" u Gazi, južnom Libanu i Siriji. Također provodi gotovo svakodnevne operacije na okupiranoj Zapadnoj obali, pokrenula je dva rata s Iranom te izvela napade na jemenske pobunjenike Hute, koje podržava Teheran. Sve to dovodi u pitanje sposobnost zemlje da održava vojsku angažovanu na više frontova.
Deseci hiljada rezervista više su puta mobilisani od 2023. godine, često uz znatne lične i ekonomske troškove, dok vojni lideri neprestano upozoravaju na nedostatak ljudstva.
"Odustali smo od logike odvraćanja i mira te postali društvo koje trajno živi od mača", izjavio je Ofer Shelah, istraživač na izraelskom Institutu za studije nacionalne sigurnosti (INSS).
Ovi vojni poduhvati narušili su ugled Izraela i izazvali oštre međunarodne kritike, posebno zbog rata u Gazi, gdje je prema podacima tamošnjeg ministarstva zdravstva broj poginulih Palestinaca premašio 74.000. Čak je i predsjednik SAD-a Donald Trump javno kritikovao Netanyahua zbog postupanja Izraela tokom nedavnog sukoba s Iranom.
Religija, identitet, regrutacija
Budući da se vojska suočava s nedostatkom ljudstva, rasprava o izuzećima od vojne službe za ultraortodoksne Jevreje prerasla je u širu polemiku o identitetu Izraela. Ultraortodoksne stranke žele zadržati izuzeća koja vjerskim učenicima omogućuju izbjegavanje vojne službe, a u tome ih podržava Netanyahuov Likud te, uveliko, njegovi koalicioni partneri s krajnje desnice.
Opozicione stranke zalažu se za ukidanje tih izuzeća. Poručuju da neće učestvovati ni u jednoj vladi koja uključuje stranke koje se zalažu za poseban status haredskih Jevreja. Eisenkot, koji je u ratu u Gazi izgubio sina, također se usprotivio izuzećima, ocijenivši da Netanyahuova vlada "bez srama podstiče izbjegavanje dužnosti".
Netanyahu se, pak, koprca u pronalaženju ravnoteže. Nedavno je u intervjuu kritikovao hapšenja ultraortodoksnih pojedinaca koji izbjegavaju vojnu obavezu, ali je istovremeno naglasio da bi se oni koji nisu posvećeni cjelodnevnom proučavanju Tore trebali odazvati pozivu u vojsku. Problem je izazvao proteste ultraortodoksnih Jevreja, a neki su čak upali u kuću šefa izraelske vojne policije.
No, podjela se proteže i izvan vojne službe. Samo nekoliko dana prije raspuštanja parlamenta, koalicija na odlasku uvela je mjere koje promovišu rodnu razdvojenost u nekim javnim prostorima i donijela zakon kojim se naglašava važnost proučavanja Tore. Pristalice kažu da ove politike jačaju jevrejski karakter Izraela, dok kritičari tvrde da one vode zemlju prema većem vjerskom utjecaju na javni život.
Rast troškova života
Uprkos snažnom ekonomskom rastu, pri čemu se BDP više nego udvostručio od 2000. godine, a nezaposlenost je na historijski niskim nivoima, Izraelci se i dalje suočavaju s troškovima života koji su među najvišima na svijetu. Istovremeno, medijalne plate ostaju ispod prosjeka OECD-a, što stvara sve veći pritisak na domaćinstva.
Ekonomisti kao glavne uzroke visokih cijena navode dugotrajne strukturne probleme, među kojima su nedostatak stambenog prostora, trgovinske prepreke i ograničena konkurencija u ključnim sektorima. Ratovi su donijeli dodatni izazov. Od 2023. godine izraelski budžet za odbranu se udvostručio, što stvara sve veći pritisak na javne finansije. I dok sigurnost dominira političkom raspravom, za mnoge birače glavna je briga upravo – ekonomija.
